Podrubnice uz knjigu o Ezekijelu

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Biblija, ekumenski prijevod; preveo: Tomislav Dretar
Podrubnice uz knjigu o Ezekijelu


  • [1]Tridesete godine:ne zna se točno počev od kojeg događaja, ali treba vidjeti r. 2 - Kebar: vjerojatno kanal povezan s Eufratom, velikom rijekom koja prolazi Babilonijom.
  • [2]Tj. 593-592. g.pr.rođ.I.Kr.
  • [3]Ta živa bića ( r. 5, nazvana *Kerubinima u poglav.10) su ujedno i ljudi i životinje; oni slice stanovitim mezopotamijskim statuama s četiri lica koja čuvahu babilonske palače. Četiri ”životinje“ Apokalipse (4.6-8) imaju iste karakteristike.
  • [4]Dragulj žutozelene boje.
  • [5]Drugi prijevod obruči bijahu puni očiju.
  • [6]Ezekiel koristi ovdje ime božanstva Sadaja; vidjeti također Stv 17.1; 49.25; Jb 5.17 i bilješke.
  • [7]lazulit: azurnoplavi kamen - Akumuliranje termina kao izgled, naličnost pokazuju da Ezekijel ne može opisati Boga već samo sugerirati njegovu nazočnost.
  • [8]Izraz sin čovjekov, vrlo čest u Ezekielovoj knjizi, podcrtava distancu između Boga i njegovog proroka.
  • [9]jedan duh: to je jedna božanska sila koju Bog pokazuje onima kojima daje zadaću da vode njegov narod (vidjeti Br 11.17,25; Sdc 3.10).
  • [10]Knjige tada bijahu od komada kože ili papirusa spojenih u jednu dugu traku koja se umotavala oko jednog ili dva pruta.
  • [11]Obično se pisalo samo s jedne strane, ali ovdje su proročanstva tako brojna da je trebalo pisati s obje strane.
  • [12]Tj., na jedan vrlo slikovit način , Bog daje Ezekielu svoju riječ (vidjeti r. 4).
  • [13]Tel-Aviv: dolina klasja ili proljeća.
  • [14]U Tel-Avivu (vidjeti r. 15).
  • [15] Slikovit način kojim se kaže da će Ezekiel biti prisiljen da ostane neaktivan.
  • [16]Ovan bijaše ratna naprava koja je služila probijanju vrata i bedema; bila je sastavljena od ogromne drvene grede, završavala se metalnom ovnujskom glavom i pričvršćena na kotrljajuću skelu - bedem i nasip dopustali su pristup visokim bedemima radi osvajanja gradova.
  • [17]To je broj godina protekao
  • [18]Znamenka četrdeset često je simbomizirala vrijeme kusnje, kao na primjer četrdeset dana Povodnja ili četrdeset dana Izlaska.
  • [19]Vidjeti 3.25 i bilješku;
  • [20]Vidjeti u Glosaru pod MJERE.
  • [21]hin: vidjeti u Glosaru pod MJERE.
  • [22]izmetine ljudske: ovo gorivo, smatrano nečistim, učinit će i alimente nkoji se na njemu pripremaju također nečistim (vidjeti r. 13).
  • [23]Jesti jednu životinju iz koje nije istekla krv bilo je zabranjeno po Zakonu, vidjeti Izl 22.30; Lv 17.15.
  • [24]Suha kravlja balega bila je često koristena za grijanje ili loženje vatre za kuhanje hrane.
  • [25]Tako su se brijali uhićenici (vidjeti Iz 7.20); to je najava žiteljima Jeruzalema da će biti odvedeni u robstvo.
  • [26]Ta mala količina simbolizira mali ostatak prezivjelih.
  • [27]tj. idola i ritauala koji su im činjeni.
  • [28]Može se uzeti ova izreka u čistom smislu : glad bit će takva da će se jesti ljudsko meso; neki u ovome vide simbolički izraz konflikta koji će suprotstaviti roditelje i djecu (vidjeti Mi 7.6; Mt 10.35-36).
  • [29]Vidjeti r. 1. i 9. i bilješke.
  • [30]Planine su bile mjesta gdje su se općenito nalazila svetišta poganskih kultova; često ih se zove visokim mjestima“ (vidjeti r. 3; 1Krlj 3.2).
  • [31]kadionice: ovako na hrvatski jezik prevedeni termin označava vaze posebnog oblika, namijenjene spaljivanju tamjana i mirisnih tvari, korištenih posebno u poganskim kultnim obredima.
  • [32]®vaše kosti uokolo vasih oltara: ujedno za uprljati oltare poganskih svetišta i za kazniti one koji obavljaju takav kult, lišavajući ih grobnice (vidjeti 2Krlj 23.14-16; Jr 36.30).
  • [33]Ove geste izražavaju veoma snažna čuvstva.
  • [34]Zelena i granata drveta, simboli plodnosti, bijahu često pridružena idolatrijskim kultovima visokih mjesta (vidjeti Dt 12.2).
  • [35]Divla: vjerojatno isto sto i Ribla, grad u Siriji (vidjeti 2Krlj 23.33; 25.6,20). Izraz počev od pustinje sve do Divlae znači s kraja na kraj zemlje.
  • [36]To je ustrajavanje griješenja Izraelovog koje će biti njegova kazna povlačeći njegovo ruiniranje (vidjeti Jr 2.19; Rm 1.18-32).
  • [37]Dan Gospodov, tj. dan konačnog suda (vidjeti So 1.4).
  • [38]Ono što hebrejski iskazuje ovako: batina cvjeta (može biti batina zla od r. 11) - tekst od r.10 i 11 je nejasan i prijevod nesiguran.
  • [39]Vidjeti r. 4 i bilješku - prijevod ovog redka je nesiguran.
  • [40]U znak žalosti (vidjeti Iz 15.2-3; Am 8.10).
  • [41] Lanac moze biti aluzija na robstvo budućih izgnanika.
  • [42]Drugi prijevod njihova svetišta bit će oskvrnuta.
  • [43] Šeste godine egzila Jojakinovog, tj. 592-591. g.pr.r. I.Kr. (vidjeti 1.2)
  • [44]izgled jednog čovjeka: prema staroj grčkoj verziji; hebrejski: izgled jedne vatre. Vidjeti 1.26i bilješku.
  • [45]O duhu koji uzdiže proroka vidjeti 2.2 i bilješku; 3.14 - idol ljubomore (onaj koji izaziva ljubomoru u Gospoda, vidjeti 5.13) je možda statua Tamuza (vidjeti r. 14 i bilješku).
  • [46] Vidjeti 3.22-23.
  • [47]Reptili čine dio skupa nečistih životinja koje prljaju one koji ih dotiču (vidjeti Lv 20.25).
  • [48]*Starci su počinili dvostruki grijeh nevjernosti: oni su obozavali slike (vidjeti Dt 4.16-18) i, noseći tamjan, oni su obavljali jednu službu rezerviranu svećenicima (vidjeti Br 16).
  • [49]Tamuz: zvan i Adonis, mezopotamijsko božanstvo vegetacije; slavila se njegova žalobna svečanost svake godine u mjesecu Tamuzu (juni-juli).
  • [50]Aluzija na jedan poganski obred koji se ne moze sa sigurnošću definirati.
  • [51] tj. odjeven u bijelo ; to je odjeća svećenika (vidjeti Lv 6.3;16.4) i anđela uništavatelja iz Ap 15.5.
  • [52]Dodir lješa čini nečistim (vidjeti 6.5), tj. nespsobnim za sudjelovati ukultu..
  • [53]Vidjeti 1.26 i bilješku.
  • [54]razmake: označavanje teško za razumjeti; najjednostavnije je tu vidjeti prostor ispod prijestolja. U r. 13, bit će prispodobljen točkovima koji se nalaze pokraj kerubina - kerubin: vidjeti 1.11 i bilješku.
  • [55]Vidjeti 1.16 i bilješku.
  • [56]Vidjeti 10.2 i bilješku.
  • [57] kerubin: vidjeti 1.11 i bilješku - Kebar: vidjeti 10.2 i bilješku.
  • [58]Vidjeti 1.1; 1.11 i bilješke.
  • [59]Ova pomalo obskurna izreka čini se izrazom zadovoljnog egoizma: bolje je biti u zaklonu u Jeruzalemu (kazan) nego u egzilu. Slika će biti preuzeta u 24.3-5.
  • [60]Pelatijahu umrije: smrt tog čovjeka u čije ime čini zazivatelj jedno predskazivanje nesreće za sve bjegunce. O ostatku vidjeti Iz 4.3/
  • [61]Stanovnici Jeruzalema shvaćaju egzil izvan zemlje Izraelove kao jedan egzil daleko od GOSPODA; usp. r. 16.
  • [62]Vidjeti 5.9 i bilješku.
  • [63]Kaldeja: drugo ime za Babiloniju. Vidjeti na primjer 16.29; Izl 11.28; Jr 24.5.
  • [64]Nova simbolična gesta koja najavljuje drugu deportaciju.
  • [65]Princ je Sedecias, koji je pobjegao iz Jeruzalema kroz jednu bresu koju je prethodno načinio u zidu (vidjeti 2Krlj 25.4; Jr 52.7). On bi proganjan i uhićen; potom su mu iskopane oči (vidjeti 2Krlj 25.7; Jr 52.11) i odveden u Babiloniju (r. 13).
  • [66]U ono vrijeme mrežom su hvatani bjegunci, kako to prikazuju stele u Mezopotamiji. Ali ovdje je izraz upotrijebljen u simboličnom smislu.
  • [67]Radi se o Izraelu izručenom osvajačima.
  • [68]Registar građana (vidjeti Ezd 2; Ne 7.5-67).
  • [69]Kao što jedan čovjek koji krije pukotine u zidu u svojoj kući pomoću žbuke umjesto da popravi zid, proroci su varali narod glede težine situacije (vidjeti r. 16).
  • [70]čini se da se ovdje radi o proročicama koje su čarobnice (vidjeti r. 18 i bilješku).
  • [71]Aluzija na malo poznatu praksu čaranja.
  • [72]Mađija je shvaćana kao profanacija Boga; bila je kažnjavana smrću (vidjeti Lv 19.26;-, 31; 20.27; Dt 18.10-12).
  • [73]Izbjeglica stanujući u Izraelu obvezan je istim obvezama kao i građanin Izraelit i zaštićen istim zakonima, pod uvjetom da bude obrezan (vidjeti Lv 19.33-34).
  • [74]Tri slavna pravednika Bliskog Istoka. Drugi nije poznat osim po mitologijskim fenicijskim tekstovima i ne treba ga zamijeniti s junakom knjige o Danielu.
  • [75]Slika stanja Jeruzalema, već iskušanog prvom deportacijom (vidjeti Am 4.11; Za 3.2).
  • [76]Izbjegli prvoj potjeri (prije 592.) osjećali su se u sigurnosti (vidjeti 11.3, 15; 33.24), ali oni neće izbjeći uništenju.
  • [77]Prije no što će biti osvojen od Davida kao prijestolnica, Jeruzalem je bio jedan kanaanski grad naseljen od Jebuzena.
  • [78]Tada je novorođenče je uobičajeno bilo trljano solju, vjerovalo se da to čini jačim.
  • [79]Kao napušteno dojenče. Biblija ne citira ni jedan drugi primjer napuštenog djeteta.
  • [80] više no jednostavna gesta zaštite, izraz znači često "oženiti" (vidjeti Dt 23.1; Rt 3.9) - savez jednako ovdje označava vjenčanje (vidjeti Ml 2.14; Pr 2.17). Od Ozeja slika vjenčanja je često korištena za označiti odnos između Boga i Izraela (vidjeti Iz 54.4-8; Jr 2.2).
  • [81]U francuskom jeziku imenica "grad" ima ženski rod.
  • [82]Prostituirati se : jezik često korišten u SZ za označiti obožavanje idola (vidjeti Izl 34.15 i bilješku; Oz 2.4 i bilješku). Ezekiel vodi usporedbu još dalje nego drugi proroci (vidjeti r. 23-35).
  • [83]Idoli bijahu od drveta pokriveni zlatnim i srebrenim pločicama (vidjeti Iz 40.19-20; 44.9-20), i katkada odjeveni (Jr 10.9).
  • [84]Čak i u Izraelu žrtvovala su se djeca spaljujući ih, prema jednom kanaanskom ritualu (vidjeti 20.31). Ta praksa bijaše zabranjena po Zakonu (vidjeti Lv 18.21).
  • [85]Riječ je o plitičkom savezu s Egiptom koji prorok uvijek osuđuje ( Vidjeti Iz 30-312; Oz 7.11; 12.2).
  • [86]Politika nekih Judinih kraljeva svrsila je aneksijom pojedinih dijelova Jude od strane Filistinaca (vidjeti 25.15-17; 2Krn 28.18).
  • [87]Aluzija na politički savez s Asirijom (vidjeti 2Krlj 15.19; 16.7-9; Oz 5.13;8.9).
  • [88]Vidjeti bilješku uz 11.24.
  • [89]Za sklopiti jedan savez trebalo je često platiti veliki danak (vidjeti 2Krlj 15.19; 16.8).
  • [90]Slikovita aluzija na saveznike Jeruzalema koji će doći opsjesti ga.
  • [91]tebi slijeva: Samarija je sjeverno od Jeruzalema orijentira se gledajući prema istoku sunca - kćeri označavaju predgrađa koja ovise o gradovima.
  • [92]Umjesto Aram neki pišu Edom (vidjeti 35.1-15) - Filistinci, smješteni na obali, su od vremena Sudaca neprijatelji Izraelovi (vidjeti Sdc 15-16).
  • [93]Za Ezekiela kao i za Zaharija (vidjeti Za 2.16) , savez s Jeruzalemom ostat će privilegiran.
  • [94]Otvoriti usta znak je drskosti ili neprijateljstva (vidjeti Ps 35.21; Lm 2.16). Na protiv, držati "zatvorena usta" (Iz 52.15; Ps 107.42), pokazuje se kao štovanje ili priznavanje da se prevarilo.
  • [95]Aluzija na Nabukodonozora, kralja Babilonije, pobjednika Jeruzalema (r. 12).
  • [96]Aluzija na deportaciju Jojakina i visokih plemića koji bijahu odvedeni u Babilon (r. 12).
  • [97]Aluzija na Sedeciasa, Jojakinovog strica kojeg je Nabukodonozor postavio na tron Judin (vidjeti 2 Krlj 24.17).
  • [98]Drugi veliki orao simbolizira Faraona kojem se Sedecias pokušaovao približiti (vidjeti r. 15).
  • [99]Ovaj savez Sedeciasa s Egiptom je pobuna protiv Nabukodonozora (r.15); ovaj (prvi orao) će kazniti svog vazala (vidjeti r. 16: 2Krlj 24.20-25; 2Krn 36.13, 17_20).
  • [100]Doslovce: on ga je uveo u jedno proklinjanje; pobijeđeni kralj mora izgovoriti prisegu protiv onoga tko prekrši taj savez, dakle protiv samog sebe ako se bude pobunio.
  • [101] mreža : vidjeti 12.123 i bilješku.
  • [102]Slika označava budućeg kralja Izraela, nadu dinastije Davidove (vidjeti 34.23; 2S 7.12-16).
  • [103]tj. ne participira u poganskim kultovima (vidjeti Ez 6.?2-4 i bilješku uz 6.2).
  • [104]Jeruzalem ili pleme Judino (vidjeti Stv 49.9).
  • [105]Radi se o kralju Joahazu (vidjeti 2Krlj 23.31-34).
  • [106]Prijevod ovdje slijedi jednu staru aramejsku verziju; hebrejski nejasan.
  • [107]Vidjeti 12.13 i bilješku.
  • [108]To bi sad trebao biti kralj Jojakin (vidjeti 2Krlj 24.15).
  • [109]Prema jednoj staroj aramejskoj verziji; hebrejski nejasan - vinova loza mogla bi također predstavljati Jeruzalem ili narod Izraelov (vidjeti 15.2), otkud će izići kraljeviu (r.11).
  • [110]Aluzija na uništenje Jeruzalema i izgon naroda.
  • [111]Tj. za vladavine Sedeciasove u srpnju-kolovozu 591. g.pr.r.I.Kr.
  • [112]Samo Ezekiel govori o ovoj idolatriji za vrijeme boravka naroda u Egiptu (provj. Izl 32-34; Oz 9.10).
  • [113]Ezekiel čini ovdje aluziju na zakon darovanja prvorođenih (vidjeti r.26; Izl 13.1), prema jednoj pisanoj interpretaciji koja ne vodi računa o pravilu otkupa (vidjeti Izl 13.12-13).
  • [114]povišene brijegove, gusta drveta: vidjeti 6.2-3 i bilješke - libacije : vidjeti u Glosaru pod ŽRTVOVANJA.
  • [115]Vidjeti 16.20 i bilješku.
  • [116]Tj. u stranu od naroda koje je Izrael nastojao oponašati (r.32; provj. Oz 2.16).
  • [117]Tj. uvrštiti u stado (vidjeti Lv 27.32 i bilješku).
  • [118]Šuma Negev: vidjeti Iz 21.1 i bilješku. U Ezekielovo vrijeme, vegetacija tu možda bijaše bujnija no danas, ali trebalo bi se ipak raditi o čestaru i zbunju prije no o velikom drveću.
  • [119]Tj. cijelinu pučanstva , koje će trpjeti u cijelosti opsadu Jeruzalema.
  • [120]Na kraju redka, prijevod je ostavio po strani jedan nerazumljivi fragment rečenice; doslovce : ili ćemo se mi obradovati; zezlo moga sina prezire svako drvo.
  • [121]Gesta izrazavanja boli (vidjeti Jr 31.19).
  • [122]Ova napomena o jednom prezirućem žezlu , koju treba nesumnjivo uskladiti s krajem r. 15 (vidjeti bilješku) , ostaje nejasna.
  • [123]On je uglačan: prijevod pretpostavljen na temelju r. 15 i aramejskog; smisao hebrejskog termina je nepoznat.
  • [124]Prijevod nesiguran.
  • [125]Ili označni stub (krajputaš); na hebrejskom : jednu ruku (koja pokazuje smjer).
  • [126]Prijestolnica Amonita. Danasnji Aman.
  • [127]Ezekiel nabraja tri načina proricanja: u jednom tobolcu su se protresale dvije strijelice koje su nosile po jedno usmjerenje; ona koja bi izišla prva davala bi traženi odgovor. Moglo se također ispitivati, prema dobro utvrđenim pravilima, jetru žrtvovanih životinja. O dolima (na hebrejskom terafim), vidjeti Sdc 17.5; 2Krlj 23.24 i bilješku).
  • [128]ovnovi, bedem, nasip: vidjeti 4.2 i bilješku.
  • [129]činit će im se®: stanovnicima Jeruzalema - To obećanje nije precizirano; može biti dano po lažnm prorocima koji su oglašavali mir (vidjeti 13.10 , 16).
  • [130]Princ kojem se Ezekiel obraća jest Sedecias, a dan o kojem on govori je onaj njegovog suđenja (vidjeti 2Krlj 25.4-7).
  • [131]suđenje bijaše povjereno Nabukodonozoru, oruđu Božjem za kazniti IOzrael (vidjeti 23.23-24).
  • [132]Amoniti bijahu saveznici Edomita, Moabita, Feničana iz Tira i Didona, kao i s Judiom, za nastojati izazvati pobunu protiv Babilonije, uz pomoć Egipta (vidjeti Jr 27.2-6).
  • [133]Na hebrejskom svoje dane, tj. one od smrti (vidjeti 21.30-34). Ovdje je to gesta prijetnje (vidjeti 21.22).
  • [134]Izreliti su ovdje prispodobljeni otpadu nakon pročišćavanja kovine.
  • [135]Vidjeti 13.10 i bilješku
  • [136]Tj . Bog im je dao podnijeti ono sto su zaslužili.
  • [137]Ta vlaštita imena mogu se prevesti s "njena napast" "Ohola", i "moja napast je u njoj" (Oholiba); to su vjerojatno aluzije koje se više ne mogu razumjeti.
  • [138]Drugi prijevod sa svojim susjedima.
  • [139]Odjeća, ljubičasta ili crvena, nošena u Babiloniji samo od visokodostojanstvenika (vidjeti bilješku uz 1 M 4.25).
  • [140]Aluzija na pljačkanje Samarije 722. g.pr.r.I.Kr. i egzil njenih stanovnika (vidjeti 16.37; 2Krlj 17.6: Oz 2.5).
  • [141]Možda tu ima jedna aluzija na relacije između Ezekiasa i Merodak-Baladana (vidjeti 2krlj 20.12: Iz 39).
  • [142]Kaldejci su Babilonijci (r. 15; vidjeti 11.24). Pekod je jedno aramejsko pleme s istoka Babilonije (vidjeti Jr 50.21); Soa i Koa mogu biti dva druga plemena iz iste regije.
  • [143]Sa sjevera: prevedeno prema grčkom; smisao korespondirajuće hebrejske rijeci nepoznat je - štitovi (francuski prijevod daje dva termina istog značenja :l'ecu i le bouclier; l'ecu je bio veliki štit koji je nosio i heraldički znak, a na njega su se spremala druga oruzja vjesanjem o zid, le bouclier je bio jedna siroka ploča koju je bojovnik nosio o lijevoj ruci s ciljem da se njime zaštiti od udaraca;l'ecu se mogao staviti i na pleće, otud štit za leđa. - prema svojem pravu: Jeruzalem i Samarija neće više biti zaštićeni svojim pravima, dok bi jedan krivac normalno trebao biti suđen po zakonu svoje zemlje.
  • [144]Prijevod nesiguran; hebrejski tekst je veoma tezak.
  • [145]Preljuba i proštitucija su česte prispodobe o idolopoklonstvu ( vidjeti 2 , 16.17; Oz 3.1-5).
  • [146]Ovaj je odlomak obskuran: hebrejski je tekst tezak i pravi aluziju na događaje koji trebaju biti poznati suvremenicima Ezekielovim , ali koje mi ne poznajemo.
  • [147]Darovi od GOSPODA (vidjeti Oz 2.7), ili možda darovi namijenjeni GOSPODU (vidjeti Izl 27.20-21; 30.7-8).
  • [148]Prijevod nesiguran; hebrejski tekst obskuran.
  • [149]Ovdje se radi o jednom skupu svih pravednika (r. 45) sazvanih za suditi krivcima(Ps 1.5).
  • [150]Preljubnice bijahu kažnjavane kamenovanjem (vidjeti 16.40; Dt 22.21,23-24; Jn 8.5).
  • [151]Devete godine vladavine Sedeciasove: decembar 589 - januar 588. g.p.r.I.Kr. (vidjeti 2Krlj 25.1).
  • [152]o slici kotla vidjeti 11.3-7 i bilješku uz 11.3.
  • [153]Izraz ponesto obskuran koji moze znaciti da Jeruzalem nije više Božji izabrani grad.
  • [154]Smatralo se da prolivena krv vapije prema Bogu i poziva na osvetu ako ne bi bila upijena od zemlje ili pokrivena prašinom (vidjeti Stv 4.10; Jb 16.18).
  • [155]Nesiguran prijevod.
  • [156]U slučaju žalosti bučno se lamentiralo, išlo se gologlavo i bosonogo (vidjeti 2S 15.30), lice je djelimice zastirano (vidjeti 2S 19.5); čini se da se jela hrana ponuđena od rodbine ili susjeda (provj. Jr 16.7), možda da se ne bi uprljalo alimentiuma koji čine nečistim nazočnošću ljesa (vidjeti Br 19.11-13).
  • [157]Za vrijeme prve deportacije 597. prije I.Kr. samo jedan dio pučanstva je morao napuštiti Judeju.
  • [158]Sinovi Amonovi (vidjeti bilješku uz 21.33) napustiše svoje nekadašnje saveznike Judejce i okoristiše se rušenjem Jeruzalema (vidjeti 2Krlj 24.2).
  • [159]Pleme Beduina koje se nastani na istoku od Jordana; na teritoriji Amonita i Moabita (r. 10).
  • [160]Seir je planinski plato južno od Mrtvog mora; on je često korišten kao sinonim za Edom (vidjeti na pr. Stv 32?4; Br 24.18).
  • [161]Ta tri grada koja bijahu pripadala plemenu Ruben (vidjeti Joz 13.17, 19, 20), bijahu postali moabitski, prvi se nalazio na obali Mrvog mora, na sjeveru; druga dva na platou koji ga nadvisuje, na istoku.
  • [162]Vidjeti bilješku uz 25.4.
  • [163]Edomiti profitirajući ruiniranjem Jude obilno prisvajaju njenu teritoriju i napreduju sve do Hebrona; regija tada uzima ime Idumeja (vidjeti 1M 5.3; Mk 3.8).
  • [164] Teman: grad ili regija na jugu Edoma. Dedan: oaza El Ela, na jugo-istoku Edoma; izraz počev od Temana sve do Dedana ovdje čini se označava cjelinu Edoma, bez aludiranja na precizne lokalitete.
  • [165]vječita mržnja: Filistinci smješteni na mediteranskoj obali (r.16), neprijatelji su Izraelu od vremena Sudaca (vidjeti Sdc 15-16).
  • [166]Keretinci: drugo ime za Filistince.
  • [167]Tj. 587. pr.I.Kr.
  • [168]Tir : fenički grad izgrađen na jednom otoku (vidjeti r. 5; 27.4), bijaše jedan od najmoćnijih trgovačkih gradova te epohe (vidjeti 27.3). Najprije saveznik Jeruzalemu protiv Babilonijaca (vidjeti bilješku uz 21.33), on ga napusta i raduje se njegovu rušenju, što olakšava njegovu vlastitu trgovinu.
  • [169]Obalni gradovi ovisni o Tiru.
  • [170]On je dominirao ostalim kraljevima Babilonije - opsada Tira od strane Nabukodonozora trajala je trinaest godina.
  • [171]Vrsta štitova koji su trebali štititi napadace od strijela odapinjanih odozgo s bedema.
  • [172]Vidjeti 4.2 i bilješku.
  • [173]Stele su možda dva stupa koji uokviravahu ulaz u Melkartov templ , glavno tirsko božanstvo (usp. 1Krlj 7.15,21).
  • [174]Približan prijevod; hebrejska riječ označava jedan glazbeni instrument sastavljen od žica razapetih na rezonantnu kutiju od drveta.
  • [175]Mediteranski, ali i oni udaljeni kamo dopiru fenicijske lađe.
  • [176]Prinčevi s mora su poglavari obalnih država, koje su imale komercijalne sveze s Tirom - oni će sići ® i svoju šarenu odjeću to je znak žalosti (vidjeti Jon3.6; Mi 1.8).
  • [177]jama, zemlja dubina: vidjeti u Glosaru pod BORAVIŠTE MRTVIH.
  • [178]Vidjeti 26.15 i bilješku.
  • [179]Tir je ovdje prispodobljen jednoj lađi.
  • [180]Senir : ime Hermona (vidjeti Dt 3.9) ili, općenitije, lanca Antilibana, kojem je Hermon vrh.
  • [181]Bašan, na istoku jezera Kineret, je teritorija jednog dijela plemena Manase (vidjeti Joz 22.7) - Kitim označava ovdje stanovnike Cipra, drugih otoka i obala istočnog Mediterana.
  • [182]Otok Cipar na babilonijskom jeziku nazvan Alasia.
  • [183]Dva fenicijanska grada u blizini Tira na mediteranskoj obali.
  • [184]Gebal: hebrejsko ime Biblosa, vaznog fenicijskog grada - kalafati su radnici koji "superaju" (kalafataju, brtve) lađe da budu savršeno nepropusne.
  • [185]Lud i Put : pučanstvo dviju africkih Etiopiji susjednih regija. Često su citirani zajedno (vidjeti na pr. 30.5; Iz 66.19).
  • [186]Gamadijanci: nepoznato pučanstvo - vesali su štitove o bedeme da bi ih okrunuli, kako to pokazuju asirijski bareljefi (Ct 4.4).
  • [187]Tarzis: geografsko mjesto neprecizno određeno, vidjeti Ps 72.10; Jn 1.3 i bilješke.
  • [188]Javan označava grčku. Tubal i Mesek(vidjeti 38.2) su regije Male Azije.
  • [189]Vjerojatno u Armeniji (vidjeti 38.6).
  • [190]sinovi Dedana: vidjeti 25.13 i bilješku - sudjelovahu u prometu tvoje ruke: prijevod nesiguran, radi se o jednom nejasnom izrazu.
  • [191]tamnocrveni rubin (fr; l'escarboucle) prijevod nesiguran, ali je sigurno da se radi o jednoj vrsti dragulja (vidjeti 28.13; Izl 28.18) - purpur: vidjeti bilješku uz 23.6 - morska svila ili fini lan.
  • [192]Minit bijaše grad u zemlji Amonita, koji je dao ime žitnim vrstama - proso: prevedeno prema sirijackom; hebrejska rijec se drugdje ne pojavljuje.
  • [193]Damask bijaše prijestolnica *Arama (r.16). Regija sjeverno od Damaska (Helbo) bijaše poznata po svojem vinu sve do Asirije - Sahar, nepoznato mjesto, to bi biti susjedni grad.
  • [194]Nepoznate zemlje.
  • [195]Kedar je arabijaks regija (vidjeti Iz 21.117).
  • [196]Vjerojatno regije s juga Arabije (vidjeti Stv 10.7; 1Krlj 10.1).
  • [197]Haran, Kante i Eden su gradove iz doline Eufrata. Kilmad, nepoznat, mogao bio bitri susjed Asuru, na Tigru.
  • [198]Lađe iz Tarzisa (vidjeti r. 12 i bilješku) često označavaju "dugolinijske lađe" (vidjeti Iz 2.16; 23.1; Ps 48.8).
  • [199]Posebno zestok vjetar (vidjeti Izl 14.21; Ps 48.8; Jb 1.19; Jr 18.17).
  • [200]Nesiguran prijevod.
  • [201]Drugi prijevod izvodeći tvoj tovare iz mora.
  • [202]Zvižde da bi izrazili iznenađenje, strah ili sprdnju (vidjeti Jr 19.8; 49.17; So 2.15, etc.).
  • [203]u srcu mora: vidjeti 26.2 i bilješku - ti si se vjerovao jednakim bogovima: rečenica je ovdje prekinuta i nastavljena u r. 26.
  • [204]Daniel: vidjeti 14.14 i bilješku.
  • [205]jama: vidjeti u Glosaru pod BORAVISTE MRTVIH - divljackom smrću : drugi prijevod smrt probodenog (vidjeti r.9).
  • [206]Tj. sramotnom smrću.
  • [207]Izraz nejasan; prijevod nesiguran.
  • [208]Identifikacija dragulja je nesigurna, kao i prijevod riječi tamburin i frula.
  • [209]Sveto područje kralja Tira; on sam je uspoređen s *kerubinom, čuvarem vrta Edenskog (vidjeti r.13-14; Stv 3.24).
  • [210]Nastrašnija bolest starog Orijenta (vidjeti 38.22; Izl 9.3, 15; Jr 21.6, etc). Najčešće je napadala opsjednute gradove.
  • [211]Prosinac 588 - sijecanj 587 prije I.Kr.
  • [212]Zmaj: čudovište orijentalne mitologije, često predstavljeno kao neprijatelj Bogu (vidjeti Ps 74.13; usp. Jb 7.12). Evocirana slika je ona krokodilova, zajednička u Egiptu - njegovi Nilovi: tj. brojni rukavci Nila koji formiraju "Deltu" - ja sam sam sebe®: drugi prijevod prema starim grčkim i sirijskim verzijama: ja sam taj koji ih je napravio (Nilovi); vidjeti r. 9.
  • [213]Radi ukopa posmrtnih ostataka; lisavanje grobnice drzano je krajnje teškom kaznom (vidjeti 2Krlj 9.37; Jr 8.2; 22.19).
  • [214]Migdl i Sijene su dva egipatska grada, prvi na sjeveru, drugi na jugu zemlje. Nubija je teritorija aktuelnog Sudana, južno od Egipta. Izraz od Migdola®sve do krajina Nubije znači dakle: na cijeloj teritoriji Egipta.
  • [215]Vidjeti 4.6 i bilješku.
  • [216]Ili Patros, tj. Gornji Egipat.
  • [217]Ezekiel aludira na savez Izraela s Egiptom (vidjeti 17.15; 29.6), već osuđenim od drugih proroka (vidjeti Iz 30.2; Jr 2.18; Oz 7.11).
  • [218]Ožujak-travanj 571. g.pr.r.I.Kr.
  • [219]ćelave glave, oguljena ramena: zbog tereta transporta na glavi ili plećima tijekom trinaest godina opsade - on nije našao plaće: Nabukodonozor je pokorio Tir, ali ga nije mogao opljačkati.
  • [220]Nubija : vidjeti 29.10 i bilješku. Put, i Lud : vidjeti 27.10 i bilješku - sva ta mješavina: drugi prijevod sva Arabija - Kuv: nepoznata zemlja; stari grčki prijevod ovdje ima Lub, Libija.
  • [221]Migdol, Sijene : vidjeti 29.10 i bilješku.
  • [222]Grad u Delti Nila.
  • [223]zemlja Juga: vidjeti 29.14 i bilješku. Tanis: grad na sje-vero-istoku Egipta. Teba: grad u Gornjem Egiptu.
  • [224]Grad na sjevero-istoku Egipta.
  • [225]Slika jedne breše u bedemu.
  • [226]Dva grada u Delti Nila.
  • [227]Dafne: pogranicni grad, na istoku od Delte - ja ću slomiti jarlmove: drugi prijevod (prema starim grčkim, sirijskim i latinskim verzijama), ja ću slomiti žezla.
  • [228]ožujak-travanj 587. g.pr.r.I.r.
  • [229]Maj-juni 587. g.pr.r.I.Kr.
  • [230]Eden: vidjeti r.9,18; Stv 2.8-9).
  • [231]Ovdje, kao i u r. 2 Ezekiel se izravno obraća Faraonu; u ostatku poglavlja, govori se u trećem licu.
  • [232]Tj. Nabukodonozoru : vidjeti26.7 i bilješku; 29.19; 32.11).
  • [233]Sinonim BORAVISTU MRTVIH.
  • [234]oni bijahu njegova ruka: prijevod nesiguran jednog nejsanog izraza. U SZ , ruka često simbolizira snagu i uspješnostr (vidjeti bilješku uz Iz 40.10).
  • [235]Februar-mart 585. g;pr;r.I.K.
  • [236]Vidjeti 29.3 i bilješku.
  • [237]potegača: vrsta mreže: vidjeti bilješku uz 12.13.
  • [238]Drugi prijevod: kad ja budem doveo®tvoje zatvorenike.
  • [239]Ovdje je to Nil.
  • [240]U godini koja slijedu zauzeće Jeruzalema, tj. 586. g.pr.r.I.Kr.
  • [241]kćer naroda: usporediti izraz kćer Siona (vidjeti bilješku uz Iz 1.8) - jama je ovdje ekvivalent ponoru ili zemlji dubina : vidjeti u Glosaru pod BORAVIŠTE MRTVIH .
  • [242]Prvo kraljevstvo koje su osvojili Babilonijci.
  • [243]Zemlja koja se nalazila istočno od Babilonije.
  • [244]Vidjeti 27.13 i bilješku.
  • [245]U anticko doba mislilo se da junaci pali u ratu imaju privilegirano mjesto među mrtvima; ali neobrezanje je činilo nedostojnim svake počasti (vidjeti 28.10 i bilješku).
  • [246]Vidjeti bilješku uz 25.12.
  • [247]Stanovnici Sidona, fenicijskog grada smještenog sjeverno od Tira. Ovaj termin često označava zajednicu Feničana.
  • [248]Na njegovj glavi ili na njemu : tj. on će snositi posljedice. svojeg grijeha
  • [249]Tj. prema zakonima koji su izvor života.Vidjeti Dt 32.47; usp. Ez 20.25.
  • [250]Prosinac 586 - sijecanj 585. g.pr.r.I.Kr.: čak i vodeći računa o vremenu uzetom po preživjelom za stići iz Jeruzalema u Babilon, taj datum ne slaže se s onim iz 2Krlj 25.8-9; Jr 39.29 (jedanaeste godine, u četvrtom mjesecu). možda Ezekiel, koji se nalazi u Babilonu imaše drukčiji način računanja vremena nego Judejci.
  • [251]iznad krvi: moguća aluzija na mađijsku praksu (vidjeti Lv 19.26) - zločini su ritualni grijesi jednako kao i društveni grijehovi (vidjeti r. 15, 26, 22.3-4).
  • [252]U nekadašnjem jeziku Bliskog Istoka kraljevi bijahu nazivani pastirima naroda, (vidjeti 34.23); taj se izraz primijenjuje i na šefove nižeg ranga (vidjeti Iz 56.11; Za 11.4-17); ali istinski pastir je Bog (vidjeti 10-16).
  • [253]Aluzija na Božju kaznu (ovdje rušenje Jeruzalema i deportacija). Ti znakovi označit će dan Gospodov (vidjeti Am 5.18; 8.9; So 1.15).
  • [254]Ezekiel oglašava kraj egzila.
  • [255]Kralj David koji put je bio smatran kao model budućeg kralja (provj. Jr 23.5).
  • [256]*Sion.
  • [257]Seir: vidjeti 25.8 i bilješku.
  • [258]neprijateljstvo Edomovo (Seir) seže u vrijeme osvajanja zemlje Izrael (vidjeti Br 20.20; provj. Ez 25.12 i bilješku).
  • [259]Te dvije zemlje su kraljevstva Jude i Izraela.
  • [260]ljubomora : vidjeti Izl 20.5 i bilješku. - Edom: vidjeti bilješku uz 25.12.
  • [261]Ezekiel se sad obraća zemlji Izraelovoj.
  • [262]Drugi prijevod : ti nećeš više lišavati svoj narod njegove djece (prema starim verzijama i brojnim rukopisima); isto u r. 15.
  • [263]Vidjeti bilješku uz 31.8.
  • [264]Simbol kostura objašnjen je u r.11: to je jedna slika Izraelita.
  • [265]Veoma snažan izraz beznađa izgnanih Izraelita; uspoređuju se s mrtvima, ali Ezekiel im najavljuje povratak u život (r. 12).
  • [266]Juda personificira kraljevstvo Juga (vidjeti 1Krlj 12-13) - Josip, otac Efraimov, personificira plemena kraljevstva Sjevera, nestalo od zauzeća Samarije i deportacije njenih žitelja, 712. g.pr.r.I.Kr.
  • [267]Vidjeti bilješku uz 5.9 i 11.
  • [268]David: vidjeti bilješku uz 34.23.
  • [269]Imena Gog i zemlja Magogova pojavljuju se samo ovdje, u pogl 39 i Stv 10.2-3 tajnovita su. Ona su nesumnjivo simbolična personifikacija neprijatelja; ne treba ih dakle po-kušavati točno geografski locirati - Mesek i Tubal : vidjeti 27.13 i bilješku.
  • [270]pričvršćivale su se kuke u čeljust ili nos ratnih zarobljenika za voditi ih kao stoku (vidjeti 19.9; usporediti 29.4).
  • [271]Vidjeti 27.10; 30.5 i bilješke.
  • [272]pučanstva Armenije.
  • [273]Ovdje to označava Jeruzalem (usp. 5.5).
  • [274]Saba(ili Saba): arabijsko kraljevstvo (vidjeti 1Krlj 10.1; Ps 72.10) - Dedan: vidjeti bilješku uz 25.13 - Tarzis : vidjeti bilješku uz 27.12 - lavići su vjerojatno kraljevi (vidjeti 19.2-3).
  • [275]Drugi prijevod : nećeš li se ti pokrenuti.
  • [276]Vidjeti bilješku uz Izl 20.5.
  • [277]Sve su to znamenja dana GOSPODOVOG ( vidjeti Jr 4.24; provj. Iz 2.10; Jl 4.16).
  • [278]Vidjeti bilješku uz 38.2.
  • [279]Vidjeti bilješku uz 29.5.
  • [280]Vidjeti bilješku uz Iz 40.15.
  • [281]Bodez, mac i sulica.
  • [282]Dolina Prolaznika je možda udubina u dolini Arnon u Moabu, na brdima Abarima; tad bi postojala jedna igra rijeci između tog imena i rijeci "prolaznik", na hebrejeskom oberim - more je Mrtvo more.
  • [283]Neprijateljiuma je uskraćivano pokopavanje, ali nazočnost lješeva Goga uprljala bi stanovnike zemlje (vidjeti 2Krlj 9.37; Jr 8.1-13; Br 19.11).
  • [284]za ukopati®prolaznika: prevedeno prema aramejskom. Drugi prijevod (prema hebrejskom): ukopavajući prolaznike , one koji su ostali.
  • [285]Gomilu kamenja koja će posluziti kao točka reperiranja.
  • [286]Basan, u Transjordaniji (vidjeti 27.6 i bilješku) bijaše slavan po svojem uzgoju stada (vidjeti Am 4.1 i bilješku).
  • [287]Vidjeti bilješku uz 41.21.
  • [288]Rujan-listopad 573 pr.r.I.Kr.
  • [289]Jedno sredstvo za mjerenje.
  • [290]Taj vanjski zid trebao je odvajati sveti od profanog prostora (42.20; usporediti Izl 19.12) isto tako, u Templu iz Kristove epohe, jedna barijera zabranjivala je ulazak poganima u Templ, pod prijetnjom smrtne kazne (vidjeti Dj 21.28) - za termine lakat, pedalj vidjeti u Glosaru pod MJERE. Ezekiel precizira da se radi o jednoj mjeri duljoj od normalnog lakta (52 cm umjesto 45) cm).
  • [291]Vrata Templa, kao vrata utvrđenih gradova iste epohe obuhvaćala su jedan prag koji se otvarao na središnji hodnik sa, s jedne i s druge strane, sobama (loze), ovdje su tri na broju sa svake strane (r. 10, 21) ; te sobe bijahu odijeljene pilonima (r. 9).
  • [292]Prijevod izostavlja jednu rečenicu vjerojatno umetnutu od prepisivača: počev iznutra, jedan stap; on izmjeri predvorje vrata; to je jedno ponavljanje kraja r.7 i r. 8.
  • [293]Podrazumijeva se središnji hodnik; vidjeti bilješku uz r.7 i r. 8.
  • [294]Ovaj je redak preveden prema staroj grčkoj verziji; hebrejski je tekst veoma nejasan.
  • [295]Te loze i ti prozori s rešetkama dopuštali su blisko nadziranje: trebalo je moći spriječiti stranca i bezbožnika da uđe u Templ (vidjeti 44.7, 9, 11).
  • [296]Vrata unutarnjeg trijema identicna su vratima vanjskog trijema, predvorje jednih i drugih otvara se na vanjski trijem (vidjeti r. 8 i 31).
  • [297]Tj. tijelo životinje namijenjene za holokaust. Vidjeti u Glosaru pod ŽRTVOVANJA.
  • [298]Prijevod nesiguran; tekst nerazumljiv - pjevači su imali važnu ulogu u liturgiji Templa ( vidjeti 1Krn 25).
  • [299]Tj. u Templu.
  • [300]Sadok bijaše svećenik izabran od Solomona (vidjeti 1Krlj 2.35); pripadao je Levijevom plemenu (vidjeti 2Krn 5.27-34) a samo su njegovi potomci bili smatrani kao zakoniti svećenici.
  • [301]Stubovi su tu slicili vjerojatno onima u Solomonovom Templu (vidjeti 1Krlj 7.15-22; 2 Krn 3.15-17).
  • [302]Velika dvorana je prva od dvije prostorije koje su činile *svetište; zvala se također i sveto mjesto ( vidjeti 1Krlj 8.8) - širina šatora : prijevod dviju hebrejskih riječi koje se ne povezuju s ničim u rečenici; stra grčka verzija ispušta ih.
  • [303]Unutrašnjost je druga prostorija svetišta, sveto mjesto (r. 4;vidjeti 1Krlj 8.6). Samo čovjek ulazi unutra, Ezekiel ga ne prati.
  • [304]Vidjeti bilješku uz 40.45.
  • [305]Tj. prema zapadu gdje je Mediteran.
  • [306]Drugi prijevod bijahu prekrivena drvetom.
  • [307]Prevedeno prema grčkom; hebrejski nejasan.
  • [308]Vidjeti bilješku uz 1Krlj 7.6.
  • [309]Ovdje je prijevod nesiguran.Tekst cijelog ovog odlomka je veoma težak (r. 1-14).
  • [310]Prevedeno prema starim grčkim i sirijskim verzijama; hebrejski nejasan.
  • [311]Nesiguran prijevod.
  • [312]Svećenici koji prilaze GOSPODU( vidjeti 45.4 i bilješku), tj. "prilaze k stolu“ (vidjeti 44.16) i ”obavljaju službu oltara“ (vidjeti40.46) ”nudeći masno i krv“ (vidjeti 44.15).
  • [313]Vidjeti bilješku uz 41.12.
  • [314]Slava Božja koju je Ezekiel vidio odlaziti u smjeru istoka (vidjeti 10.19; 11.23) pravi obratni put (r.4).
  • [315]Vidjeti 1.1-3.
  • [316]kuća Izraelova : provj. Iz 2.5; 14.2 i bilješke - Kraljevskja nekropola u Jeruzalemu nalazila se u unutrašnjosti mjesta (vidjeti 1Krlj 2.10; 11.43), u depandansama kraljevske palače koja bijaše granična Templu (r. 8; 1Krlj 7.12). Što više, Manase i Amon bijahu ukopani u "vrtu Uza" (vidjeti 2Krlj 21.18,26) možda još bliže Templu.
  • [317]jedan lakat i jedan pedalj: vidjeti bilješku uz 40.5. Lakat, pedalj, Empan : vidjeti u Glosaru pod MJERE - jama je jarak koji okružuje oltar (vidjeti 1Krlj 18.32).
  • [318]"dubina zemlje: neki misle da taj izraz označava jamu spomenutu u r. 13, drugi su skloniji jednom babilonijskom terminu i tu vide bazu oltara.
  • [319]planina-od-Boga: izraz podrijetlom babilonijski koji označava vrh oltara (vidjeti 28.14-16) - o rogovima oltara vidjeti Izl 27.2 i bilješku.
  • [320]Vidjeti u Glosaru pod ŽRTVOVANJA.
  • [321]Sadok : vidjeti bilješku uz 40.46 - za grijehe: tj. u *žrtvu za grijehe.
  • [322]pokora i umilostivljenje; vidjeti u Glosaru pod ZRTVOVANJA.
  • [323]Vidjeti bilješku uz 40.45.
  • [324]Sol čisti (vidjeti Izl 30.35; 2Krlj 2.20) i daje spasenje (vidjeti Mt 5.13); katkad je simbol saveza (vidjeti Lv 2.13; Br 18.19)
  • [325]sjest će tu : vjerojatno u jednu od soba spomenutih u 40.7; vidjeti bilješku na tom mjestu - objed je onaj koji prati stanovita ŽRTVOVANJA (vidjeti na primjer 18.6 i bilješku; Lv 6.11, 221).
  • [326] Usp. Iz 2.5; 14.2 i bilješke.
  • [327]stranci: ne-Izraeliti bijahu katkada korišteni u Templu na potčinjenim položajima (vidjeti Joz 9.27; Ezd 2.55; 8.20).
  • [328]Grijeh levita je da su se pustili povući u idolatriju (r. 12) u malim lokalnim svetištima čiji bijahu svećenici. U budućem Templu oni će biti zaduzeni samo drugorazrednim ulogama (r. 13-14).
  • [329]Vidjeti u Glosaru pod ŽRTVOVANJA.
  • [330]Vidjeti bilješku uz 40.46.
  • [331]Zabrana svećenicima da nose vunu, poznata jednako Kanaancima i Egipćanima, nesumnjivo je dana zbog brige za čistoću (vidjeti r. 18).
  • [332]Prema starim koncepcijama, svetost bijaše kao jedna sila, koja se prenosila s božanstva na kultne predmete, liturgijsku odjeću, etc., i onima koji bi ih dodirivali (vidjeti Izl 30.29). Ova strahovita snaga mogla je uništiti one koji nisu imali potrebnu ritualnu pripremu (vidjeti 2S 6.6-7).
  • [333]Vidjeti 2.34 i bilješku.
  • [334]predujam: ono sto je uzeto od stada i žetve da bi bilo ponuđeno kao žrtva.
  • [335]Vidjeti u Glosaru pod MJERE.
  • [336]Prevedeno prema grčkom; hebrejski nejasan - ti levitski gradovi su nabrojani (vidjeti Lv 25.33-34; Br 35.1-8) u Jos 21.1-42 i 1Krn 6.39-66 , gdje se nabraja 48).
  • [337]Vidjeti bilješku uz 41.12.
  • [338]efa, bat, homer vidjeti u Glosaru pod MJERE.
  • [339]Vidjeti u Glosaru pod MJERE.
  • [340]libacije : vidjeti u Glosaru pod ŽRTVOVANJA.
  • [341]prvi u mjesecu : mjesec nisan, vidjeti u Glosaru pod Kalendar - okajanje (pokora) : vidjeti u Glosaru pod ŽRTVOVANJA.
  • [342]Vidjeti bilješku uz 40.45.
  • [343]Prvi znak združivanja u samo jedno slavljenje blagdana Pashe (vidjeti Izl 12.1-11) i blagdana beskvasnih kruhova (vidjeti Izl 12.15-20; provj. Lv 23.5-6). O tim blagdanima, vidjeti u Glosaru pod KALENDAR.
  • [344]milodar: vidjeti u Glosaru pod ŽRTVOVANJA; od jedne efe: vidjeti u Glosaru pod mjere.
  • [345]Blagdan Šatora, slavljen u sedmom mjesecu ili mjesecu Tisri , vidjeti u Glosaru pod KALENDAR.
  • [346]Ovdje je to jedini slučaj gdje su laici prihvaćeni kroz istočna vrata (usporediti 44.1-3; 46.12).
  • [347]milodar: vidjeti u Glosaru pod ŽRTVOVANJA - hin, efa: vidjeti u Glosaru pod Mjere.
  • [348]vrata od Negeva : južna vrata (vidjeti 47.19) - u dane blagdana, svjetina je brojna; narod tada treba ulaziti u Templ u procesiji i slijediti ustanovljeni itinerer. Princ osobno treba se prilagoditi tom zajedničkom pravilu (vidjeti r. 10).
  • [349]milodar: vidjeti u Glosaru pod ŽRTVOVANJA - hin, efa : vidjeti u Glosaru pod MJERE.
  • [350]Vidjeti Lv 25.8-10.
  • [351]Vidjeti bilješku uz 44.19.
  • [352]stisnut: nesiguran prijevod jedne nepoznate hebrejske rijeci - lakat: vidjeti u Glosaru pod MJERE.
  • [353]Kuhinje za narod su različite od onih svećenićkih (vidjeti r. 20).
  • [354]Kuća: vidjeti bilješku uz 40.45 - desna strana je prema jugu.
  • [355]Vidjeti 40.3 i bilješku - lakat ; vidjeti u Glosaru pod MJERE.
  • [356]Araba: vidjeti bilješku uz Iz 33.9 - more Mrtvo more; njegova voda je tako slana da u njemu nema živih bića, otud potreba da njegove vode budu pročišćene (usporediti Izl 15.23-25; 2Krlj 2.21-22).
  • [357]Ein-Gedi : grad na zapadnoj obali Mrtvog mora. Ein-Eglaim: grad nesigurne identifikacije - veliko more: Mediteran.
  • [358]Josip je primio dva dijela, jer je imao dva sina : Efraima i Manaseja koji bijahu usvojeni od patrijarha Jakova (vidjeti Stv 48) i od tada su računani u dvanaest plemena Izraelovih (r. 21) s ostalim Jakovljevim sinovima.
  • [359]Vidjeti bilješku uz 47.10.
  • [360]Izvjesna podrucja Transjordanije bijahu dana izraelitskim plemenima, međutim ona ne čine dio baštine obećane od Boga (vidjeti Br 34.12; Joz 22.19,29) - istočno more : Mrtvo more.
  • [361]Negev : bezvodno područje na jugu Judeje; ovaj izraz često označava jug.
  • [362]Tj. stranci nastanjeni u Izraelu, vidjeti 14.7 i bilješku.
  • [363]U ovom opisu more je Mediteran - dijelovi područja dani svakom plemenu su usporedne trake, od kojih svaka zauzima svu širinu zemlje; ima ih sedam na sjeveru od dijela Gospoda, grada i princa(r. 8-22), i pet na jugu.
  • [364]lakat: vidjeti u Glosaru pod MJERE - more : vidjeti bilješku uz r. 1.
  • [365]Vidjeti bilješku uz 47.19.
  • [366]Sadok: vidjeti bilješku uz 40.46.
  • [367]Izraz prvine zemlje (vidjeti u Glosaru) korišten je ovdje u smislu "najbolje u zemlji", "najsvetiji dio".
  • [368]lakata: vidjeti u glosaru pod mjere.
  • [369]Negev : vidjeti bilješku uz 47.19 - morska strana : vidjeti bilješku uz 48.1.
  • [370]do obale mora: vidjeti bilješku uz 48.1.
  • [371]do obale Negeva: vidjeti bilješku uz 47.19.
  • [372]Prijevod pretpostavlja da je ovaj redak nekompletan, usporediti r. 32, 33 i 34 - lakat : vidjeti u Glosaru pod MJERE.
  • [373]Vidjeti bilješku uz 47.19.
  • [374]Vidjeti bilješku uz 48.1.
  • [375]Ovo ime moze biti primjereno onome Emanuelovom (vidjeti Iz 7.14 i bilješku).


Corner cro ld.gif
Corner cro rd.gif