Jeremijino pismo

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Corner cro.gif
Corner cro r.gif

Upozorenje protiv idola[uredi]

  • 1 Prijepis pisma koje Jeremija

[1] otposla onima koji će biti odvedeni u zatočeništvo u Babiloniju od kralja Babilonijaca, za najaviti im ono što im Bog bijaše propisao.

  • 1 Zbog grijehova koje ste vi počinili protiv Boga, vi ćete biti odvedeni zatočeni u Babiloniju od Nabukodonozora, kralja Babilonijaca.
  • 2 Kad budete stigli u Babiloniju bit ćete ondje veoma brojne godina, ja jedno dugo razdoblje, sve do sedam pokoljenja; ali potom, ja ću vas poslati odande u miru.
  • 3 Od sada gledat ćete u Babiloniji bogove od srebra, zlata i drveta, koje se diže na ramena i koji ulijevaju strah neznabošcima.
  • 4 Također, pazite da sa svoje strane ne postanete slični strancima; da se strah od tih bogova i vas ne dočepa
  • 5 pri pogledu na mnoštvo koje se klanja i pred njima i iza njih! Već recite u srcu svom: ” Pred tobom se treba klanjati, Gospodaru!“
  • 6 Jer moj *anđeo je s vama; on je taj koji preuzima skrb o vašim dušama

[2].

Idoli ne smiju stvarati privid[uredi]

  • 7 Naime jezik tih bogova izrezan je od jednog radnika; bez sumnje idoli su obloženi zlatom i srebrom, ali oni su laži i ne mogu govoriti.
  • 8 Kao za jednu mladu djevojku koja ima ukusa za urediti se, ti ljudi uzmu zlata i srebra
  • 9 i okrune njime glavu svojim bogovima. Dogodi se isto da im svećenici ukradu zlato i srebro za svoje vlastite troškove;
  • 10 oni idu dotle da ga čak daju prostitutkama s terase

[3]. I te bogovi od srebra, zlata i drveta, oblači se odjećom kao ljude

  • 11 ali oni nisu u zaklonu od rđe ni od raspadanja. Kad jednom budu ogrnuti odjećom od purpura

[4],

  • 12 očisti im se lice od prašine u templu koja se nakuplja na njima.
  • 13 Iako ne može ubiti onog tko ga uvrijedi, taj bog nosi jedno žezlo, kao sudac jedne oblasti.
  • 14 On drži jedan bodež u desnoj ruci i jednu sjekiru, ipak on se ne zaštiti ni od rata ni razbojnika. Po tome se poznaje da to nisu bogovi; ne bojte ih se, dakle!
  • 15 Kao što slomljeno posuđe postaje neupotrebljivo,
  • 16 takvi su njihovi bogovi kad budu smješteni u templove; njihove se oči prekriju prašinom podignutom od koraka ljudi koji ulaze.
  • 17 Kao što se zatvara vrata za nekim koji je uvrijedio kralja, s namjerom da ga se u s smrt vodi, tako svećenici zapriječe templ ojačanim vratima, bravama, rezama da ti bogovi ne budu pokradeni od razbojnika.
  • 18 Oni zapale svjetiljke, više no što imaju potrebu za sebe same, jer ti bogovi ne mogu vidjeti nikoga.
  • 19 Oni su usporedivi jednoj gredi iz templa, čije srce, kaže se, je bolesno; gamad koja izlazi iz zemlje ždere ih, njih i njihove ogrtače: oni to i ne osjećaju!
  • 20 Oni imaju zatamnjeno lice od dima u templu.
  • 21 Iznad njihovih tijela lete slijepi miševi, lastavice, ptice; ima tu čak i mačaka.
  • 22 To je ono po čemu ćete znati da to nisu bogovi; ne bojte ih se dakle!
  • 23 Glede zlata kojim ih se opkiva za poljepšati ih, ako se ne čisti potamanjenost, oni neće imati svog sjaja; jer budući da su izliveni, oni nemaju nikakvog osjeta.
  • 24 Kupuje se po bilo kojoj cijeni te predmete koji nemaju ni najmanjeg daha.
  • 25 Kako nemaju noge, njih se nosi na plećima; oni tako izražavaju vlastiti prijezir ljudima; čak i oni koji im služe osjećaju sram,
  • 26 jer ako ikad jedan idol padne na zemlju, oni ga imaju pokupiti; ako ga se metne uspravno, on se ne premješta sam od sebe; ako je polegnut, on se neće ništa više uspraviti. Već im se kao mrtvima nude pokloni.
  • 27 Žrtve ponuđene božanstvima, svećenici prodaju za izvući korist, kao što žene stavljaju jedan njihov dio u salamuru umjesto da podijele sirotim i obogaljenom;
  • 28 neraspoložene i žene u babinjama

[5] dodiruju žrtvene darove. Vi koji znate po ovim primjerima da to nisu bogovi, ne bojte ih se!



Pogrješno je nazivati ih bogovima[uredi]

  • 29 Otkud to da ih se naziva bogovima, kad su to žene koje služe tim bogovima

[6] od srebra, zlata i drveta?

  • 30 Svećenici voze kola u svoje templove; razderane odjeće, kosa i brade obrijane, gole glave,
  • 31 oni se izdiru i kriče pred svojim bogovima kao ljudi koji sudjeluju na žalobnom objedu.
  • 32 Odjećom koju su skinuli bogovima, svećenici odijevaju svoje žene i svoju djecu.
  • 33 Bilo da im se čini dobro ili zlo, ti bogovi ne mogu ga vratiti; oni ne mogu ni ustoličiti ni svrgnuti jednog kralja.
  • 34 Isto tako oni neće moći dati ni bogatstva ni novčića; ako netko ne ispuni zavjet koji su im dali, oni im neće moći zaiskati račun.
  • 35 Oni neće spasiti jednog čovjeka od smrti, i neće ništa više moći istrgnuti jednog nejakog vlasti silnika.
  • 36 Oni neće vratiti vid slijepcu; čovjeka koji je u nevolji, oni neće izvući.
  • 37 Oni neće pokazati milosti prema udovici, i neće biti dobročinitelji siročetu.
  • 38 Kamenju iščupanom iz planine sličit će ti predmeti od drveta, obloženi zlatim i srebrom; oni koji ih služe bit će pokriveni sramom.
  • 39 Kako se dakle može smatrati ili proglasiti da su oni bogovi?
  • 40 Utoliko više što ih sami Kaldejci obeščašćuju: kad vide jednog čovjeka koji ne može govoriti, oni ga odvode pred Bela i traže da nijem progovori, kao da je bog sposoban razumjeti;
  • 41 i ti ljudi su nesposobni razmisliti dovoljno za napustiti te bogove koji nemaju poimanja.
  • 42 Žene se opasuju konopcima i potom se smještaju na putove za spaliti mekinje

[7];

  • 43 i kad jedna ili druga bude već legla s prolaznikom kojeg je pozvala, ona se sprda susjedi koja nije izabrala kao ona, i čiji konop ne bijaše prekinut.
  • 44 Sve što se tiče tih bogova nije drugo nego laž; dakle, kako ih se može smatrati ili proglašavati bogovima?
  • 45 Oni su bili izrađeni od radnika i zlatara; oni neće postati ništa drugo nego ono što su zanatlije htjele da oni postanu.
  • 46 Čak ni oni koji su ih izradili neće dugo vremena živjeti;
  • 47 kako dakle predmeti njihove izradbe bi mogli biti bogovima? Tako isto ti ljudi ostavljaju svojem potomstvu laž i sramotu.
  • 48 Kad jedan rat i nevolje obore se na te idole, svećenici vijećaju između sebe za saznati gdje se sakriti s njima.
  • 49 Kako dakle ne ustanoviti da to nisu bogovi, oni koji nisu u stanju da spase sami sebe od rata i nevolja?
  • 50 To su predmeti od drveta obloženi zlatom i srebra: neće ih se priznati, nakon toga, ni zašto drugo no za laž; za sve narode i za kraljeve, bit će očigledno da to nisu bogovi, već djela načinjena ljudskim rukama, i da nema u njima nikakvog Božjeg djela.
  • 51 Tko dakle nije obvezan prihvatiti da to nisu bogovi?
  • 52 Oni neće podići kralja jedne zemlje niti će dati kišu ljudima.
  • 53 Oni neće donijeti odluka o poslovima koji njih obuhvaćaju, i neće ništa više donijeti ni spasa jednoj žrtvi nepravde: oni nisu dobri ni za što;
  • 54 oni su kao vrane između neba i zemlje. Nek se vatra obori na templ bogova obloženih zlatom i srebrom, njihovi će svećenici pobjeći i izvući se živi i zdravi , ali ovi će biti u cijelosti spaljeni kao grede u sred ložišta.
  • 55 Oni se neće suprotstaviti ni kralju ni neprijateljima.
  • 56 Kako dakle prihvatiti da su to bogovi ili ih takvima držati?


Nemoć lažnih bogova[uredi]

Bogovi obloženi srebrom i zlatom neće se sačuvati ni od kradljivaca ni od razbojnika;
  • 57 nek' ljudi njima surovo strgnu srebro ili zlato i nek' odu s odjećom kojom su ovi pokriveni, eh dobro, oni sami bit će nesposobni sebe spasiti.
  • 58 Također, više vrijedi biti jedan kralj i napraviti dokaz neustrašivosti ili jedan upotrebni predmet u kući , kojim će se vlasnik moći poslužiti, nego biti tim lažnim bogovima; ili pak, više vrijede jedna vrata na kući koja štite ono što se nalaze u njenoj unutrašnjosti nego ti lažni bogovi; jedan drveni stub u jednoj palači, nego ti bogovi laži.
  • 59 Jer sunce, mjesec i zvijezde koje sjaju i imaju zadaću služiti, pokazuju se pokornima;
  • 60 munja također, kad se pojavi, jednostavno ju je vidjeti; isto je za vjetar koji puše po cijelom području;
  • 61 kad Bog njima zapovjedi da projure čitavom zemljom, oblaci učine ono što im je zapovjeđeno;
  • 62 i vatra, poslana odozgo za opustošiti planine i šume, čini ono što oj je zapovjeđeno. Idoli, oni, nisu načinjeni po oponašanju oblika i moći tih sastojaka.
  • 63 Otuda izlazi da se ne treba smatrati niti proglašavati da su to bogovi, pošto nisu u mogućnosti izvršiti ni suđenje ni dobro učiniti ljudima.
  • 64 Vi dakle znate da to nisu bogovi, ne bojte ih se!
  • 65 Naime oni ne mogu ni prokleti ni blagosloviti kraljeve;
  • 66 oni su nesposobni pokazati bezbožnicima znakove u nebu ni svijetliti kao mjesec.
  • 67 Divlje zvijeri su im nadmoćnije, one koje mogu, bježeći prema jednom zaklonu, spasiti same sebe. *68 Dakle, na nikakav način, nama se ne čini da su to bogovi; dakle ne bojte ih se!
  • 69 Kao jedno strašilo u jednom nasadu krastavaca koje ne štiti nikoga, tako je to i s njihovim bogovima obloženim zlatom i srebrom.
  • 70 Ili pak, u grmlju trnja u jednom vrtu, na koje sjedaju sve ptice, ili još i jednom lješu bačenom u tamu, oni su usporedivi, njihovi bogovi obloženi zlatom i srebrom.
  • 71 Videći njihov prupur

[8] i njihov sjaj kako se kvare, vi ćete razumjeti da to nisu bogovi. Konačno ti predmeti bit će prožderani i bit će sramota zemlje.

  • 72 Više dakle vrijedi jedan pravedan čovjek koji nema idola: on će biti u zaklonu spram srama.

Podrubnice uz Jeremijino pismo[uredi]

  • [1] pisma koje Jeremija : Ovo se pismo predstavlja kao napisano od proroka Jeremije namijenjeno izgnanicima iz 587. g.p.r.I.Kr. (vidjeti 2 Krlj 25.11). Ono hoće kompletirati pismo istog proroka prognanicima iz 5897. g.p.r.I.Kr., prema Jr 29.
  • [2] skrb o vašim dušama: o vama.
  • [3] prostitutkama s terase: nesumnjivo svete prostitutke babilonijske religije(usp. Oz 1.2 i bilješku).Neki babilonijski templovi imali su oblik kule na katove i tako posjedovali više terasa.
  • [4]odjećom od purpura: vidjeti Ct 3.10 i bilješku.
  • [5]neraspoložene i žene u babinjama: vidjeti u Glosaru pod ČIST.
  • [6]žene koje služe tim bogovima : u Izraeli svećenićka služba bila je rezervirana mužkarcima.
  • [7]Vidjeti Jr 21.4 i bilješku - Bel: vidjeti Jr 50.2 bilješku.
  • [8]Žene se opasuju konopcima: možda aluzija na ritual svete prostitucije prakticirane u Babiloniji (vidjeti r. 43). - za spaliti mekinje: nesumnjivo magiski ritual namijenjen pojednostavljenju susretanja prolaznika (r. 43).
  • [9]njihov prupur: vidjeti Pj. n. pj. 3.10 i bilješku.
Corner cro ld.gif
Corner cro rd.gif