|
Pogrješno je nazivati ih bogovima
- 29 Otkud to da ih se naziva bogovima, kad su to žene koje služe tim bogovima[6] od srebra, zlata i drveta?
- 30 Svećenici voze kola u svoje templove; razderane odjeće, kosa i brade obrijane, gole glave,
- 31 oni se izdiru i kriče pred svojim bogovima kao ljudi koji sudjeluju na žalobnom objedu.
- 32 Odjećom koju su skinuli bogovima, svećenici odijevaju svoje žene i svoju djecu.
- 33 Bilo da im se čini dobro ili zlo, ti bogovi ne mogu ga vratiti; oni ne mogu ni ustoličiti ni svrgnuti jednog kralja.
- 34 Isto tako oni neće moći dati ni bogatstva ni novčića; ako netko ne ispuni zavjet koji su im dali, oni im neće moći zaiskati račun.
- 35 Oni neće spasiti jednog čovjeka od smrti, i neće ništa više moći istrgnuti jednog nejakog vlasti silnika.
- 36 Oni neće vratiti vid slijepcu; čovjeka koji je u nevolji, oni neće izvući.
- 37 Oni neće pokazati milosti prema udovici, i neće biti dobročinitelji siročetu.
- 38 Kamenju iščupanom iz planine sličit će ti predmeti od drveta, obloženi zlatim i srebrom; oni koji ih služe bit će pokriveni sramom.
- 39 Kako se dakle može smatrati ili proglasiti da su oni bogovi?
- 40 Utoliko više što ih sami Kaldejci obeščašćuju: kad vide jednog čovjeka koji ne može govoriti, oni ga odvode pred Bela i traže da nijem progovori, kao da je bog sposoban razumjeti;
- 41 i ti ljudi su nesposobni razmisliti dovoljno za napustiti te bogove koji nemaju poimanja.
- 42 Žene se opasuju konopcima i potom se smještaju na putove za spaliti mekinje[7];
- 43 i kad jedna ili druga bude već legla s prolaznikom kojeg je pozvala, ona se sprda susjedi koja nije izabrala kao ona, i čiji konop ne bijaše prekinut.
- 44 Sve što se tiče tih bogova nije drugo nego laž; dakle, kako ih se može smatrati ili proglašavati bogovima?
- 45 Oni su bili izrađeni od radnika i zlatara; oni neće postati ništa drugo nego ono što su zanatlije htjele da oni postanu.
- 46 Čak ni oni koji su ih izradili neće dugo vremena živjeti;
- 47 kako dakle predmeti njihove izradbe bi mogli biti bogovima? Tako isto ti ljudi ostavljaju svojem potomstvu laž i sramotu.
- 48 Kad jedan rat i nevolje obore se na te idole, svećenici vijećaju između sebe za saznati gdje se sakriti s njima.
- 49 Kako dakle ne ustanoviti da to nisu bogovi, oni koji nisu u stanju da spase sami sebe od rata i nevolja?
- 50 To su predmeti od drveta obloženi zlatom i srebra: neće ih se priznati, nakon toga, ni zašto drugo no za laž; za sve narode i za kraljeve, bit će očigledno da to nisu bogovi, već djela načinjena ljudskim rukama, i da nema u njima nikakvog Božjeg djela.
- 51 Tko dakle nije obvezan prihvatiti da to nisu bogovi?
- 52 Oni neće podići kralja jedne zemlje niti će dati kišu ljudima.
- 53 Oni neće donijeti odluka o poslovima koji njih obuhvaćaju, i neće ništa više donijeti ni spasa jednoj žrtvi nepravde: oni nisu dobri ni za što;
- 54 oni su kao vrane između neba i zemlje. Nek se vatra obori na templ bogova obloženih zlatom i srebrom, njihovi će svećenici pobjeći i izvući se živi i zdravi , ali ovi će biti u cijelosti spaljeni kao grede u sred ložišta.
- 55 Oni se neće suprotstaviti ni kralju ni neprijateljima.
- 56 Kako dakle prihvatiti da su to bogovi ili ih takvima držati?
|
