Wikizvor:Wikiprojekt Klasična hrvatska književnost
Izgled
Cilj ovog projekta je digitalizacija i sustavno postavljanje djela najvažnijih hrvatskih pisaca od 14. do 20. stoljeća, te djela koja pripadaju narodnom književnom stvaralaštvu. Glavni motiv predstavlja otvaranje jezične, umjetničke i povijesne baštine širim krugovima čitatelja. Njihovo se objedinjavanje provodi kategorički (proza, poezija i drama, u povijesnom vremenu), a svi odjeljci djela su imenski povezani.
Svi objavljeni radovi spadaju u javno vlasništvo, budući da prema Zakonu o autorskim pravima Republike Hrvatske autorska prava zastarijevaju 70 godina nakon smrti autora. |
Djela
[uredi]- Luka Botić – Bijedna Mara
- Ivana Brlić-Mažuranić
- Ignjat Đurđević – Uzdasi Mandalijene Pokornice
- Drago Gervais
- Ksaver Šandor Gjalski
- Ivan Gundulić
- Petar Hektorović – Ribanje i ribarsko prigovaranje
- Rikard Jorgovanić – Mlinarska djeca
- Andrija Kačić Miošić – Razgovor ugodni naroda slovinskoga
- Brne Karnarutić – Vazetje Sigeta grada
- Ante Kovačić
- Josip Kozarac
- Silvije Strahimir Kranjčević
- Miroslav Krleža
- Eugen Kumičić
- Marko Marulić
- Antun Gustav Matoš
- Ivan Mažuranić – Smrt Smail-age Čengića, dopuna Osmana (14. i 15. pjevanje)
- Vjenceslav Novak – Posljednji Stipančići
- Janko Polić Kamov
- Matija Antun Relković – Satir iliti divji čovik
- August Šenoa
- Josip Eugen Tomić
- Pavao Vitezović – Odiljenje sigetsko
- Petar Zoranić – Planine
- Milan Begović – Giga Barićeva
- Antun Kanižlić – Sveta Rožalija
Narodna književnost - Asanaginica
Sudionici
[uredi]Predlošci
[uredi]- Zaglavlje (na svakoj stranici djela)
- Sadržaj (u sklopu zaglavlja naslovne stranice)
- Podaci o izdanju (stranica za razgovor naslovnice)