Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata 2.djvu/56

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice


namješten, i da ih nitko ne smije tuziti ni kod nadvornika ili palatina, ni kod sudca kraljevskoga dvora, ni kod drugoga suda ili sudca, niti izvaa suda, nego samo kod bana, koji ce biti postavljen, ili kod njegovih namjestnika u sudu, pak ovi neka mjesto kralja i kraljevskom vlaScu i po svojoj redovitoj oblasti kroje obilatu pravdu svima, kojima se nanese krivica, ili koji se prituze. Uz to naredjujemo, da ne bude slobodno ba§ nijednomu, sudcu protezati svoju oblast i svoj sud na parnice, koje su se porodile u banovini, ili na Ijude, koji pripadaju banovini; i takve parnice neka se po zupanima ili po kakvom osobitom nalogu (mandatum) ne prenose na drugoga sudca. Zato zapovijedamo kraljevskim ovim proglasom (edicto) svima sudcima nase drzave, palatinu, sudcu kraljevskoga dvora, zupanima i svima ostalima, koji za sada obstoje, tvrdo im nalazuci, da ni sviju ni pojedinih Ijudi iz banovine ne gone pred svoj sud, niti da se usude svoj sud i svoju oblast vrSiti u parni- cama, koje bi se medju onima (iz Slavonije) zametnule. Ako pak koji sudac ovu zapovijed prekrSi, ili se upusti u pomenute parnice, neka mu sud nema nikakove krijeposti i valja- nosti, a povrh toga ne ce ga minuti kraljevska srcba (nemilost). Dano u Visegradu petnaesti dan poslije narodjenja blaz. Ivana Krstitelja godine Gospodnje tisuc trista dvadeset i pete.c Ovim znamenitim proglasom nije kralj samo zabranio obicnim plemicima, da mu dodijavaju dolazeci izravno na kraljevski dvor sa svojim parnicama, nego je pogodio i hrvatske knezove, koji su prezirali bana, svoga druga. Osjecajuci se sada ban Mikac jacim, stade nastojati, da obnovi bansku, a po njoj i kraljevsku vlast u hrvatskim zem- Ijama. Najprije je uredjivao Slavoniju. Tu poote Gisingovcima, sinovima bana Henrika, posljednje ostatke njihove vlasti, a naro6ito im oduze tvrdi grad Koprivnicu nakon pod- sade, pri kojoj je banu pomagao magistar Lovrinac, sin Mirkov od plemena Osl. Poslije je po naroditom nalogu kraljevu od 15. srpnja 1326. nastojao, da biskupiji zagrebackoj povrati oteta joj imanja, i da zitelje skloni na placanje duzne crkvene desetine. To je bilo i zato nuzdno, sto je papa u ozujku iste godine mjesto nehajnoga Jakova imenovao zagrebackim biskupom Ladislava de Kobol, dosadanjega titeljskoga prepoSta i poslanika Karla Roberta na papinskom dvoru u Avignonu. Jamafino je ban Mikac u to dosao u sukob i s bivsim banom slavonskim, knezom Ivanom Babonicem. Taj se je napokon izmirio sa svojom sudbinom is kraljem Karlom, koji ga je na posljedku pozvao na svoj dvor, te ga imenovao magistrom kralji6inih tovarnika. Tu je sluzbu knez Ivan vr§io od kolovoza 1326. do 1333.; u to je postao i kastelanom u Palaku, te je jos 25. srpnja 1334. darivao redovnike sv. Pavla na uspomenu svoga otca i majke, a za spasenje svojih sinova. Umirivsi Slavoniju stade ban Mikac snovati, kako da obnovi bansku i kraljevsku vlast u Hrvatskoj i Dalmaciji. U Hrvatskoj bijaSe mu skuditi kneza Nelipica, koji se je banio kao samosvojan vladar; u Dalmaciji opet bijase mu Mletcima oteti gradove, koje bijahu oni primili toboze pod svoje okrilje, da ih zastite od sile Mladinove. No sad se slozise i Mletci i knez Nelipic na zajednicku obranu od bana. Mletci dozvoliSe grado- vima Zadru, Trogiru i Sibeniku, da se pridruze Nelipicu, i da ga zajedno sa Spljetom. kojemu je Nelipic bio knezom, pomazu proti banu Mikcu. Nelipicu priskociSe u pomoc i njegovi surjaci, krbavski knezovi Kurjakovici, nadalje hlivanjski knez Mihovilovic, na- pokon i knez Tvrtko Vladislavic, sinovac bosanskoga bana. Tako se stvorila jaka koali- cija protiv Karla Roberta i njegova bana. Ali i ban Mikac nije ostao osamljen. Bribirski knezovi, potisnuti od kneza Nelipica zeljno izgledahu bana, da ih oslobodi Ijutoga protivnika, kojega su silno mrzili, premda je nedavno suznja Jurja II. pustio na slobodu. Bribircima pridruziSe se vazda vjerni Fran- kapani, koje je kralj opet god. 1323. obasuo novim poveljama i privilegijama. Napokon ce bana Mikca pomagati i bosanski ban Stjepan Kotromanic, rodjak kraljev, a krvni neprijatelj kneza Nelipida. U Ijetu 1326. provalio je ban Mikac s vojskom u Hrvatsku. Ljetopisac Miha Ma- dije zabiljeiio je njegovo ratovanje ovako: » Godine 1326. zauze ban Mikac (Michaz) Ilrv. povj. II, I. ^