gradove sinova Babonićevih, a onda udje u Hrvatsku, gdje mu se pridruzise Stjepan knez bosanski sa svojom vojskom, zatim gospodin Friderik, knez kr^ki. Svi u Hrvatskoj primise Mikca za svoga gospodina i bana, te pohitaSe preda nj s darovima. Zauzev tvrdinju Unac podje ban u Zadar, gdje bi od Zadrana 6astno primljen. No napokon vi- deci, da ne moze izvesti svoje namjere glede gradova (castris) u Hrvatskoj, povrati se u Ugarsku k svomu kralju, ostavivsi nesto od svoje vojske u Bihacu.« Provala bana Mikca nije dakle urodila zudjenim plodom, kao ni pohodi predjaSnjih bana. Osvojio je samo tvrdinju Unac; ostale gradove, kao Knin, Ostrovicu i druge nije mu poslo za rukom predobiti. Do§lo i do krvavih borba, u kojima je ban Mikac Ijuto nastradao. Malo iza svoga povratka iz Hrvatske, dne 8. rujna 1326. boravio je Mikac u Krizevcima, te je ondje izdao povelju Matiji Matijevicu, koji ga je pratio na vojni u Hrvatskoj i Dalmaciji. Za velike zasluge darova ban Matiji neki posjed (Erneuch) izmedju Koprivnice i RoviSca, koji je prije pripadao braci Ivanu i Petru Gisingovcima, ali ga je ban oteo tim poznatim odmetnicima kraljevim. Ban Mikac potanko izbraja zasluge Matijine, te kaze doslovce: »Kad smo za uzvisenje svete krune kraljevske i za umno- zanje casti kraljevskoga veli6anstva, kao i za obnovu kraljevskih prava htjeli s oruzanom rukom uci u Hrvatsku, to su sinovi Kurjakovi, naime Budislav, Pavao i Gregorije, kao i Surjak njihov Nelipic, poznati nevjernici i protivnici kraljevskoga velicanstva, skupivSi vojsku, zametnuli s nama boj, te nas okruino svladali (nos crudeliter devicissent). U tom je boju pomenuti Matija stajao uz naSe krilo, te se je tako junafiki borio, da je nas neozledjena iznio iz redova neprijateljskih, te smo tako izmakli rukama nasih duSmana.* Vojna bana Mikca svrsila se dakle porazom, iz kojega je on sam jedva iznio zivu glavu. S ostatcima svojih ceta vratio se u Slavoniju, docim je knez Nelipic ostao nepobijedjen. Pogovaralo se doduse, da ce Mikac naskoro opet osvanuti na jugu, te su se dalmatinski gradovi spremali, kako da ga docekaju. Poslanici tih gradova, na celu: im trogirski poslanik Nikola Kazotic, ugovarali su za to s knezom Nelipicem i njegovim saveznicima; ali^nije bilo vise potrebe, da se pripremaju, jer se ban Mikac nije nikad viSe navracao u one strane. Iza tuzne vojne bana Mikca ostade knez Nelipic prvakom medju knezovima hrvatskim od Like i Krbave pak sve do u§ca rijeke Cetine. Bribirski knezovi, na celu im nepomir- ijivi knez Juraj II., otima§e se doduse i dalje prevlasti njegovoj, ali je ne mogaSe nad- biti, jer je Nelipica pomagala mleta^ka obcina. Knez je Juraj najviSe udarao na grad Spljet, koji bijase nedavno Nelipica izabrao svojim knezom; ali postize samo to, da se je 18. kolovoza 1327. i taj grad predao u zastitu mletacku, upravo onako, kako bijahu nedavno ucinili gradovi Sibenik i Trogir. Za primjerom njegovim povede se napokon i grad Nin, koji 6. sijecnja 1329. priznade Mletke za svoje gospodare. Tako se smutnjama u Hrvatskoj okoristi najviSe mletacka obcina, koja sada oblada citavim hrvatsko-dalma- tinskim primorjem od usca Zrmanje do u§ca Cetine; jedino primorski gradovi Skradin i Omis ostadose i dalje u vlasti Bribirskih knezova. Dok je ovako mletacka obcina zadobila hrvatsko primorje, odkidao je bosanski ban Stjepan Kotromanic zupu za zupom u hrvatskom Zagorju. Tu je ban Stjepan, odkad je zadobio Hum, upravo grabio zupe i kotare. Najprije uze Imotu, onda Dumno ili Duvno, zatim Hlivno s gradom Bistrickim, a iza toga jos i zupu Dlamoc ili Glamoc. I mora se prohtjelo bosanskomu banu, te zauzeo oblast Krajinu (staru Neretvu) od rijeke Neretve do Cetine kod OmiSa. Krajinu s Imotom pridruzio Humu, a od Duvna, Hlivna i Dlamoda stvorio zasebnu oblast, koja se u bosanskim spomenicima zove »Zapadne strane* ili »Zavrsje«. Neharnost kralja Karla Roberta prema banu Mladinu osvetila se strasno. Veci dio Hrvatske zajedno s Dalmacijom odmetnuo se od njegove krune. Jezgra sa starom kra- Ijevskom i banskom stolicom, gradom Kninom, zapala nedobitnoga kneza Nelipica, a oblasti na periferiji razgrabili bosanski ban i MIetdani. Obcina je mletadka takodjer jos
