zaslužnijih muževa za vladanje Karla Roberta. Taj je banovao sve do smrti kraljeve, pače i neko vrijeme za sina mu Ljudevita.
Mikac Mihaljević, kojega se potomci poslije prozvaše Prodavići po gradu istoga imena u krizevačkoj županiji, bio je valjda porijetlom Malorus iz sjevero-iztočne Ugarske. 0tac njegov, knez Mihalj izvodio je svoju lozu od plemena Aku§eva (de genere Akus), te je imao svoja imanja uz rijeku Veliki Kriz (magnus Crisius) u solnockoj zupaniji. Osim Mikca imao je jo§ dva mladja sina, Akusa i Eleka. Najstariji sin Mikac izti6e se vec god 1314. kao gorljiv i nepokolebiv privrzenik Karla Roberta, koji ga bijaSe na- mjestio za kastelana grada SaroSa i zupana §aro§ke zupanije. Mikac proslavio se u ratu s Matijom TrenCinskim, a najvise u borbi s odmetnim Gisingovcima, gdje je dopanuo smrtne rane. Radi osobitili zasluga darova mu kralj 2. sijecnja god. 1317. nelce zemlje u zupaniji zemplinskoj, koje bi§e oduzete buntovnicima. PoSto je Mikac i dalje neprekidno stajao vjerno uz svoga kralja, to ga je ovaj upravo obasuo imanjinia i Castima. Podijelio mu jo§ zupansku Cast u zemplinskoj zupaniji, a onda ga pozvao na svoj dvor. Tu je g. 1322. vrSio najprije cast dvorskoga sudca kraljicina, a od god. 1323. 6ast magistra kra- Ijidnih tavernika.
Toga dakle posve pouzdanoga, u vjernoj sluzbi kraljevskoj odrasloga muza izabere Karlo Robert za bana citave Slavonije, a uz to mu podijeli jos zupanije Soprunsku i simezku, tako da je sada uz baniju Citave Slavonije drzao i 6etiri ugarske zupanije. Ocito je kralj nastojao svoga Ijubimca opremiti sa §to vise casti i vlasti, samo da bi mu bio veci ugled pred hrvatskim velikaSima. Novi ban medjutim, dosav u svoju bano- vinu, uvjeri se naskoro, da su sami kralji mnogo doprinijeli, te je u potonje vrijeme banska vlast znatno spala. Ta kako je Karlo postupao s banom Mladinom i banom Ivanom Babonicem, s onim Babonicem, koji bija§e god. 1321. na saboru u Zagrebu izjavio, da je banija najuzviSenija cast u kraljevstvu Ungarijel No i predsastnici Karlovi okrnjili su koji put bansku vlast, narocito sudacku, tim, slo su gdje koje velika§ke po- rodice, zatim plemicke i varoSke obcine izravno podvrgli svojoj kraljevskoj sudad;koj vlasti, te tako pogazili staro naielo, po kojemu je ban bio najvisi sudac u zemljama hrvatskoga kraljevstva.
Ban Mikac dakle, preuzevši po milosti kraljevoj bansku čast čitave Slavonije, mi§ljaSe posve pravo, da ne ce moci u povjerenoj si banovini izvr§iti namijenjene mu zadace, ako se prije ne obnovi nekadanji sjaj i vlast hrvatskih bana. On to takodjer u zasebnom pismu objasni svomu kralju i gospodaru. Na to kralj Karlo izdade 8. srpnja 1325. u gradu ViSegradu ovo vrlo znamenito pismo: »Mi Karlo, po Bozjoj milosti kralj ugarski, dajemo ovim na znanje svima, kojih se dostoji, da se kraljevsko lezlo sve vi§e uznosi, §to se viSe brig^ oprasta i sto dostojnije u6estnike vlade oko sebe gleda. Po- taknuti ovim razmatranjem mi, koji po nebeskoj providnosti upravljamo drzavom i o njezinu boljku (reformationem) osobitom nastojimo brigom, posto smo razabrali iz pisma velemoznoga gospodina Mikca, naSega miloga i vjernoga bana Citave kraljevine Slavonije, da je banska Cast u toj kraljevini (Slavoniji) glede sudova, oblasti i prava (in iudiciis, iurisdictionibus et iuribus) vrlo, paCe posve umanjena izuzetcima (per exemptiones), koje smo mi i nasi predsastnici na nepriliku samih prosaca (petencium) gotovo svim plemicima Slavonije podijelili; a zeleci, da se banska Cast uzveliCa (ut ipsius banatus honor sic magnifice moderetur), i da se velemozjem toga banata uzviSenost kraljev.ska uresi, kao Sto bijase u staro vrijeme: zato po savjetu i s privolom nasih prelata i ba- runa poriCemo i uniStujemo sve izuzetkd (oproste), §to su ih plemidi banovine od nas i nasih predsastnika zadobili, te se njima bansko sudstvo, oblast i pravo u Cem god krnji, pak iza promiSljena dogovora odredjujemo, da svi i sljednji Ijudi, stanujuci preko Drave u Citavoj banovini (ultra fluvium Drava, in tota terra banatus), bili plemeniti ili drugoga kakvoga dostojanstva, reda ili stale^a, podpadaju pod sud bana, koji je tada
