spisatelj medicinskih djela, bio je njegov osobiti pouzdanik i sticenik. Zato mu je i posvetio jedno svoje djelo, kojega se rukopis cuva u drzavnoj knjiznici u Monakovu Na prvom je lislu posvcta, koja pocinje ovako: »Svima vitezkim krijepostima opasanomu i ne manje umnom krunom ovjencanomu velemoznomu gospodinu, svomu vazda gospodaru Mladinu, Hrvata i Bo-ne banu i vrhovnomu gospodinu 6itave Humske zemlje njegov duhom podanik Vilim Varignana, profesor umjetnosti i znanosti medicinske*. Kako prva rijec posvete započinje riječju »cunctis« (svima), to je početno slovo C izkićeno miniaturnom slikarijom. Miniranje je primitivno, guirlandska bordura zeleno, crveno, inodro, zuto, Ijubi- 6asto bojadisana; u samom inicijalu vidimo na prijestolju lik purpurnom togom odjeven, bez brkova, u zelenim rukavima, s crvenom kapom na glavi, sasvim u noSnji mlelackih patricija, kojemu dovjek odjeven u Ijubi- castu togu kao da klececki predaje nekakvo djelo ili ga moli za neSto. Mletacki patri- cije bez sumnje je ban Mladin, knez od Bribira, koji se je kao mletacki gradjanin zaista tako nosio, i kojemu njegov tjelesni Ijecnik pruza svoje djelo.
(Smutnje u Hrvatskoj i Slavoniji nakon bana Mladina do god. 1329.) Karlo Robert jedva je dva tri dana boravio u Kninu i okoliSu njegovu. Stigli mu tuzni glasi iz Njemacke, da su mu razbijene kod Miihldorfa (26. rujna) 6ete, koje bijase u pomoc poslao svojemu savezniku, njemackomu protukralju Fri- driku Lijepomu Habsburgovcu. Kraj takih prilika zurilo se Karlu,da se vrati u Ugarsku. Okani se s toga svakoga ratovanja u Hrvat- skoj, te se smjesta vrati u Zagreb, gdje je boravio nekoliko dana (14 — 16. listo- pada). Tu je bio uza nj i ban Ivan Babonic, a svakako i drugi dostojanstvenici i veli- kasi hrvatski. Po§to se ne nadase, da bi se opet naskoro mogao svratiti u te kra- jeve, bilo mu koje §ta urediti. Zagrebafika biskupska stolica bijase nedavno premje- Stenjem Augustina Kazotica u Nuceriju izpraznjena ; njegov 3 rujna od pape ime- novani nasljednik, dominikanac Jakov de Corvo, ne smijeraSe u svoju dijecezu ni doci, vec dade biskupijom upravljati po svom vikaru. Boraveci kralj Karlo u Zagrebu, izdade 14. listopada dvije povelje ; jednom odredi, da kraljevski kastelan u Susjedgradu placa dacu od pet maraka banskih dinara samostanu cisterSana sv. Marije u Zagrebu, a drugom potvrdi slobodnoj obcini na brdu Gradcu privilegij kralja Bele III. (IV.) Prije svoga od- lazka u Ugarsku imenuje jos dosadanjega bana 6itave Slavonije, Ivana Babonica, banom citave Slavonije, Hrvatske i Dalmacije, povjerivSi mu podjedno, da umiri Hrvatsku, posto on sam nije dospio, da to izvede. Jo§ mu nalozi poveljom od 16. listopada, da primi u svoju zaStitu magistra Ivana, sina Egidijeva, zajedno s bratom i sinom njegovim, te da ih uvede u njihove posjede u Hrvatskoj, koje im bijase kralj povratio.
