smutnje. Braća zajedno s drugim nekim srbskim velikasima skupila lijepu vojsku od 60.000 Ijudi, te se primakli Drinopolju, da se na nj obore. IJeglerbeg rumelijski Lala- §ahin nadje se u velikoj neprilici, kad mu stigose glasi, da su se Srbi utaborili negdje blizu, na srednjoj Marici. Kako nije imao dovoljno vojske, da im se odupre, posla hra- broga vojvodu Hadzi-Ilbekoga sa 4000 Ijudi, da uhodi neprijateljsku vojsku. Srbi se bijahu utaborili kod Crnomena (danas Cirmen) na desnom brijegu Marice, samo dva dana hoda vise Drinopolja, pak su, uzdajuci se u svoju veliku snagu, priredili veselu pijanku, ni ne brineci se za Turke, koje su omalovazavali. Za mrkle noci (od 25. na 26. rujna 1371.) nahrupi Hadzi Ilbeki na Srbe, premda mu je vojska bila petnaest put slabija od njih. Sa svih strana provalise Turci u logon Nasta strasna smutnja i krvava sjeca, za koje nestade Vukasina, UgljeSe i sila velmoza. Sto nije izginulo od turskoga maca, vecinom se potopi u rijeci Marici. Kad je sutradan sunce granule, bijase ponosita srbska vojska izginula, i samo malo junaka vratilo se u domovinu. Turci još i danas zovu mjesto boja »Sirb-sindigi«, naime »pogibija Srba«.
Slavodobitni Osmanlije razasuse se nakon te neocekivane pobjede po srbskim zemljama, robeci i paleci. Najvise stradase Macedonija, gdje no pokorise redom sve velmoze, medju njima i Vukasinova sina, kralja Marka u Prilipu, kojega slavi narodna pjesma i prica pod imenom Kraljevica Marka. Jo§ iste godine 1371. (2. prosinca) umre u Nerodimlju car Uros IV., posljednji vladar iz kuce Nemanjica. Njega naslijedi u pre- ostalom (sjevernom) dijelu srbske drzave car Lazar Hrebeljanovic, koji je morao vlast dijeliti sa svojim zetom Vukom Brankovicem, s Nikolom Altomanovidem, i Balsi- cima u Zeti.
Pobjeda osmanlijska kod Crnomena uzrujala je i zapadnu Evropu. Novi papa Gre- gorije XL pregnuo svom snagom, da izvede ono, Sto njegovu predsastniku nije poslo za rukom. Poslanicom od 14. svibnja 1372. saleti kralja Ljudevita, da se podigne na obranu krsdanstva. Razlagase mu, kako su » Turci provalili u velikom broju u neke prijedjele Grdke, te su pokorili neke srbske magnate, koji su u njima vlada]i«, kako su nadalje >prostrane zemlje zauzeli, te doprli sve do medja njegova kraljevstva Ungarije i kraljevstva Rasije (Srbije), pate i do granica Albanije i Slavonije (Zete?). te se treba bojati, da ce prodrijeti do primorja i zauzeti luke na Jadranskom moru«; a zatim kaze, kako se sada ne moze podici krizarski rat, posto je svijet viSe no obidno u zlu stanju (mundus plus solito est positus in maligno), pak s toga moll i ziklinje kralja, ^da poput hrabra lava ustane na obranu svoga naroda i čitavoga krscanstva. Papa ce se obratiti takodjer
