Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata 2.djvu/131

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice


Čini se, da je u to osudno vrijeme stao u prilog Mletcima raditi i papa Inocen- tije VI. No Ljudevit nadmudri ovaj put i papu. On bijase jo§ u svibnju 1356. dosao u Zagreb, te sabirase tu vojsku sa svih strana. Da umiri i papu i Mletke, razglasi, da se sprema krizarski rat na Srbe razkolnike. U isti mah dojavi papi, da Mletci §uruju sa Srbima sizmaticima, pace da se nijesu kratili utanaciti saveza (confederationem et ligam) s njima. Skupiv§i brojnu vojsku od nekih 40.000 Ijudi izdade 4. lipnja u Zagrebu vatren proglas, kojim objavi, da po nalogu i zelji papinoj vodi krizarsku vojnu na Srbe razkol- nike. Ali mjesto da ide na jugoiztok, okrenu najednom s vojskom na zapad, te kroz Kranjsku i Furlansku provali u gornju Italiju, da satre vjerolomnu mletacku obcinu. Vec 28. lipnja dodjose pred mletacki grad Treviso ugarske prednje cete, sasto- jece od njemackih, furlanskih i ugarskih konjanika. Prvih dana srpnja stize onamo i kralj Ljudevit s glavnom vojskom, u kojoj je bilo najmanje 40.000 konjanika. Vladari gornjo- italskih gradova, kao Carrare, della Scala i Visconti podupirabu kraljevo poduzece, cim se uvjerise, da je Ljudevit samo za to do§ao, da skuci Mletke. Za nekoliko dana zauze kralj vise utvrdjenih mjesta u trevizkoj marki, kao gradove Asolo, Ceneda i Conegliano, onda se smjesti u Padovi, koju mu bijase Franjo Carrara predao, te stade udarati na sam Treviso. Tu predade papinski poslanik, biskup Bonjoannes, kralju pismo papino od 4. srpnja, u kojem se Inocentije gorko tuzi, §to ga je prevarila nada, >da ce mocna ruka kraljeva opornu Siju nevjernika Gospodnjih prignuti, iztaknute rogove odpadnika odbiti i progonjenim pravovjernicima u Srbiji pomoci do slobode«. Ljudevit opet u svom odgo- voru ocitova svoju zalost, §to mu je nevjera mletacka onemogucila podhvat, do kojega mu je bilo neizmjerno mnogo stalo, te se i sad izjavi gotovim izmiriti se s obcinom, prepustajuci papi, da rije§i razmiricu. Dne 10. kolovoza pisa papa mletaCkomu duzdu, kako je kralj naklon miru, te ga opomenu, neka poradi, da se mir zaista utanaci. Biskup Petar Toma, koji bija§e papino pismo donio u Mletke, podje zatini i u kraljev tabor, te i njemu donese papinsku poslanicu i zastavu oznacenu krizem, kao i vi§e duhovnih darova, samo da bi ga sklonio, da se izmiri s Mletcima i onda zaratuje na Srbe. Ali Ljudevit zahtijevase, da mu se bez ikakve odstete povrati citava ugrabljena Dalmacija, o cem Mletci ne htjedose ni cuti. U to trajaSe svedjer podsada Trevisa, koji su branili providuri Ivan Delfino, Marko Justiniani i Pavao Loredani. Za podsade umre mleta6ki duzd Ivan Gradenigo, a na to bi 14. kolovoza izabran duzdom Ivan Delfino, koji bijase zatvoren u Trevisu Obcina posla kralju svoje poslanike, neka izmole, da pusti Ivana Delfina slobodno otici u Mletke. Kralj to veledusno dozvoli. Poslanici stado§e podjedno ugovarati o miru, te iznijese pred kralja ove pogodbe: Zadar neka bude svoj, nezavisan i od kralja i od obcine, neke gradove vratit ce obcina kralju, a za neke placat ce godisnji danak; napokon namirit ce obcina sama sav ratni tro§ak. Ali kralj zahtijevaSe naprosto, da mu se povrati citava Dalmacija sa svima otocima, te se ne htjede ni malo pogadjati, premda ga je na to putio austrijski vojvoda i neki njegovi savjetnici. Jednako je uporno podsjedao Treviso, koji je vjesto branio Jakov Cavalli. Nije kralja smetalo, §to je grad bio obilato snabdjeven svim potre- bitim, dok je njegova vojska stradala, a njemaCki se placenici bunili. Napokon kad se je podsada suviSe otegla, a kralja su poslovi gonili u Ugarsku, predade on zapovjed- nictvo nad vojskom Tomi od Moslavine, bratu ostrogonskoga nadbiskupa Nikole, te se 23. kolovoza povrati u Budim. Nakon njegova odlazka poku§ase MletSani, da obladaju opet Coneglianom, ali bi§e suzbijeni, te izgubi§e mnogo Ijudi. Jos veca nedaca stize Mletke, kad je palatin Nikola Kont doveo nove cete iz Ugarske, te s njima osvojio Serravalle i Musestre. Zatim je stao udarati i na Castelfranco; ali vec nakon nekoliko dana ostavi dalje podsjedanje vrhovnomu vojvodi Tomi od Moslavine, te se povrati u Ugarsku. Sada posla mletadiko vijece ponovno poslanike kralju Ljudevitu, da ugovaraju mir. Poslanstvu se pridruzi i papinski legat, da ga podupire, Ali Ljudevit ne htjede ni malo