Stranica:Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata.djvu/90

Izvor: Wikizvor
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice

BORBA ZA HRVATSKU NARODNU CRKVU.

Što je postojala hrvatska biskupija u Ninu, promijenila su se u njoj tri biskupa: Teodozije, Adalfred i Gregorije. Najznamenitiji i najsrčaniji bio je Gregorije, suvremenik kralja Tomislava.

Dok je Tomislav bio naprosto knez Hrvata, lako je bilo biskupu Gregoriju. On je bio knežev doglavnik i savjetnik, a i kancelar; njegova je biskupija obuhvatala čitavu zemlju bijelo-hrvatsku, te se je svagdje pjevala slava Bozja jezikom slavenskim i čitale svete knjige slavenske, koje ostadose svetom ba§tinom iza apostola sv. Cirila i Metodija. U duhovnim stvarima nije Gregorije imao gospodara do pape u Rimu: ovaj ga bijaSe za biskupa posvetio i narodnu crkvu hrvatsku pod svoje okrilje primio. Gorki dani osvanuse za biskupa Gregorija, kad no oko god. 914. latinski gradovi Dalmacije dodjose pod Tomislava, i kad se prvostolnik spljetski sa svojim podrucnicima povrati zapadnoj crkvi i njezinu glavaru. Od toga casa zaredase borbe izmedju latinskoga i hrvatskoga svecenstva, izmedju slaven- skoga i latinskoga jezika u crkvi, a i izmedju glavara hrvatske narodne crkve u Ninu i nadbiskupa u Spljetu. Latinski biskupi, na celu im nadbiskup u Spljetu, zahtijevahu, da se ulcine hrvatska biskupija u Ninu, posto je nezako- nita, te se njezin glavar namece citavoj hrvatskoj zemlji, dok je od davne sva zemlja hrvatska bila pod nadbiskupom spljetskim i njegovim podrudnicima. da je hrvatski biskup uveo u službu Božju nekaki surovi jezik slavenski, a i