BIJELA HRVATSKA ZA KNEZOVA VLADISLAVA I MOJSLAVA.
Smrću kneza Ljudevita i pokorenjem po njemu pokrenutoga ustanka ^ nestade svake nade, da bi Slovinska zemlja mogla postati srediStem ^' hrvatske povijesti. Ona je kao pokrajina franaSka izgubila svoju znamenitost, te je odslije kroz stoljeca igrala skroz podredjenu ulogu. Na popri&te stupa sada Bijela Hrvatska kao matica zemlja, oko koje se kupe sve oblasti i pokrajine buduce hrvatske drzave. U toj Bijeloj Hrvatskoj vladaSe iza smrti Bornine sinovac njegov Vladislav (821 — 835), kojega je franacki car Ljudevit na zelju hrvat- skoga naroda u Aachenu potvrdio. ZnaCajno je, da je iza Borne izabran za kneza njegov sinovac, dok je u i vrijeme zivio kud i kamo stariji /^(g)^V^ 61an Bornine porodice, naime Ljutomisl, za kojega se izrijekom kaze, da v- M^ je bio ujak kneza Borne. Kako se je LjutomiSl ponio prema svomu mla- djemu rodjaku na knezevom stolen, ne znamo; no vjerojatno je, da su se oba nagodila i da je Ljutomisla zapala zupanska cast, a mozda ca i banska. Ne zna se, §ta je Vladislav radio, dok je u Slovinskoj zemlji bjesnila posljednja borba za slobodu, no nije nevjerojatno, da se je s knezom Lju- devitom izmirio i da nije pomagao Franaka protiv vlastite krvi svoje. To nagadjamo po torn, §to je Ljudevit, ostavivsi svoju nesrecnu domovinu i pobjegavsi iz Srbije, sklonio se napokon u Hrvatsku, cesa nebi bio uSinio, da je zivio u neprijateljstvu s knezom bijelohrvatskim. No zato je Vladislav morao gledati nesrećne
