(Drilona) na jugu. Panonija zapremaše uz ine prijedjele takodjer kraj medju Dravom,
- Dunavom i Savom. Medja obiju pokrajina ne bijase upravo rijeka Sava s Kupom, vec je
Panonija sezala i preko tih rijeka na jug, tako da je obuhvatala doljni tijek rijeka Ko- rane, Une, Vrbasa, Bosne i Drine. Obima pokrajinama vladahu odsad Rimljani kroz stoljeca. Zavedo§e svoje uredbe, svoj latinski jezik i svoje obicaje, svoje zakone i svoju pogansku vjeru, tako da je za par godina prevladala latinStina. Stara plemena dalmatska, liburnijska i panonska pro- Tietnuse se u Latine, te zaboraviSe sasvim na svoje porijeklo. No uza to procvatose te pokrajine tako bujno, kao nikad prije ni poslije. Stare gradove i trgove poljep§a§e Rimljani, te ih razsirise: okitise ih velebnim hramovima, ogromnim palacama, tvrdim kulama, prostraniin kazaliStima (amfiteatrima), obskrbise ih vodovodima i svacime, §ta treba za srecan i udoban zivot. U Dalmaciji bijase grad Salona (Solin) mala slika i prilika svjetskoga Rima; u njoj stolovase carski namjestnik i upravitelj citave pokrajine. No uz taj glavni grad cvali su i drugi gra- dovi, narocito uz primorje, kao Jader (Zadar), Tragurion (Trogir), Epidaurum (Cav- tat, Ragusa vecchia), R i s i n i u m (Risan), D e- catera (Kotor), Acruvium (blizu luke Traste), Scodra (Skadar), Lissus (Lje§) Ulcinium ili Olcinium (Olgun); zatim u nutarnjoj zemlji Do ma via (Srebrnica blizu Drine). U Panoniji opet bijase najzna- menitiji grad S i s c i a (Sisak) s krasnim hra- mom boga Mithre, palacama, kupkama, ka- zalistima, vodovodom i kovnicom novaca. Sa Sisciom natjecao se slavni Sirmium (danas Mitrovica) na utoku Bosuta u Savu , po kojemu se i danas iztocna Slavonija zove Srijemom. U Sirmiju stajase carski dvor s mnogim palacama i hramovima u slavu bo- gova i bozica: Apollona, Venere i Cerere; tu bijase velika tvornica oruzja, kovnica novca, sijelo dunavske mornarice; tu bijase kaza- liste, kupka, i svega udoblja kao sto u samom Rimu. Zato ga i zove neki stari spisatelj »velenapucenom i slavnom majkom gradova«. Uz te velike gradove bijahu u Panoniji zna- meniti jos i ovi: Taurunum (Zemun), Bassianae (Petrovci) , C i b a 1 a e (Vin- kovci), Marsonia (Brod) iMursa maior Napis na podnozju kipa CARicE Herennije Etruscille (250 po Is.) Napis: Hcrenniae EtrusciUae, aug(astae), tnatri cast (Osijek). Bilo je i glaSOVitih kupalista, kao: (rorum), coniugi d(omini) n(ostri) Deci(i) p(»i) Aquae Jasae (Varazdinskc Toplice), i f(elicis)aiig(usti), r(es) p(ublica) And(autoniensium). _ ^ ,. /-r -i-^ tt ' Aquae Ball ssae (Lipik ih Daruvar). Uz Nadjen god. 1768. u Sditarjevu (rimska Andautonija) gradove sazidase Rimljani krasne i cvrste blizu ^agrebp. — Narodni muzej u Zagrebw. ^ , , . . ceste i drumove, podigose obrt 1 trgovmu, za- vedo§e rudokopje, pa6e osnovase i neke skole. Car Probus, rodom Srijemac, zasadi goru Alma Mons (Fru§ku goru) u svom zavi6aju izabranom i plemenitom vinovom lozom. Rimsko vladanje u Dalmaciji i Panoniji oslabi§e i napokon oborise dvije po- jave: krScanska vjera i provala novih naroda sa sjevera (seoba naroda). Premda poganski Rimljani nijesu voljeli kr§canskoj vjeri, vec su ju ca i progo-
