vladao u Srbiji knez Zaharija, koji je u svemu gledao da ugadja carigradskomu dvora. Simeunu to nije dakako moglo po volji biti. Za to on već nadje uzrok, te pošalje silnu vojsku na Zahariju. Srpski se knez uplaši strašne sile bugarske i uteče u Hrvatsku; Bugari pohvataju župane (jer su i u Srbiji kao i u Hrvatskoj pod knezom stajali župani) i pobačaju u okove, a narod, koji se nije razbježao u Hrvatsku, dignu sav i presele ga u Bugarsku. Ovo se dogodilo god. 925. Srpska je zemlja bila nalik na veliku pustinju. Kada je godine 932. utekao iz bugarskoga sužanjstva srpski knežević Časlav i stigao sa svojim drugovima u opustošenu Srbiju, našao je u njoj samo 50 ljudi, koji su življeli o lovu. Časlav se preda posve u zaštitu grčkoga carstva, ono ga priznade za srpskoga kneza i stane ga na svaki način podupirati, jer su dobro u Carigradu znali, da će bugarska država biti slabija, što se više stane dizati i jačiti srpska. Tako je Časlav razglasio, neka se svi Srbi, koji su se kojegdje nalazili, vrate natrag u Srbiju. Narod se odazove pozivu svoga kneza, i Srbija počne za malo vremena uz pomoć grčkoga carstva, a pod vladom kneza Časlava napredovati. Časlav je bio suvremenik i područnik samoga cara Konstantina Porfirogenita, koji je o njemu ostavio spomen.
Što ćemo pod ovijem i pod budućijem brojem govoriti, to će dobro biti da čitatelj čita gledajući drugu kartu u djelu V. Klaića »Atlas za hrvatsku povjestnicu«, jer je ta karta i onako nacrtana po bilješkama cara Konstantina. Na veliku našu žalost ne govori Porfirogenit upravo ništa o granicama posavske Hrvatske; tako da se s obzirom na tu zemlju moramo zadovoljiti samo pustijem nagadjanjima. Toliko je sigurno, i mi smo već rekli pod br. 46., da pod posavsku Hrvatsku nije pripadala čitava današnja hrvatsko-slavonska zemlja medju Dravom, Dunavom i Savom, jer se Srijem u X. vijeku (a možda već i prije) nalazio pod vlašću bugarskijeh knezova.
Sada ćemo reći, koliko je nužno za ovu knjižicu, o granicama dalmatinske Hrvatske. Porfirogenit piše: »Hrvatska se zemlja počinje od rijeke Cetine i dopire do Primorja sve do
