granice Istrije ili do grada Albona (danas: Labin), a u gornjoj strani prelazi nješto i preko pokrajine Istrije; pri Cetini i Hlijevnu približava se srpskoj zemlji.« — Poznato je, da rijeka Cetina (koju Porfirogenit piše Ζεντίνα) utječe u more ispod grada Spljeta, ali je njezin tijek krivuljast; za to treba dodati, da je samo najdonji tijek te rijeke činio granicu hrvatske države, a ostali se njezin dio nalazio u hrvatskoj državi. To se posve jasno razabira iz drugijeh Porfirogenitovijeh bilježaka. Tako bi nam južna i sjeverna granica dalmatinske Hrvatske bila poznata. Da je na zapadnoj strani ležalo jadransko more, to je stvar, koju je dosta samo spomenuti. Najteži je posao s istočnom granicom. Toliko je sigurno, da je Hrvatskoj na istoku ležala Srbija, samo je dakako pitanje, gdje je prestajala Hrvatska, a gdje se počinjala Srbija? Nama se čini, da je Hrvatsku od Srbije rastavljala voda Vrbas, koja teče krosred današnje Bosne i utječe u Savu. Mi to s toga držimo, jer Konstantin Porfirogenit izbraja 14 župa, koje su pripadale dalmatinskoj Hrvatskoj, a najistočnija je od svijeh župa, što ih on spominje, plivska (ἡ Πλέβα) t. j. koja je uz rječicu Plivu. Poznato je, da se ova rječica kod grada Jajca izlijeva u Vrbas, a kako obično rijeke (ili gore) čine granice medju zemljama, tako ne ćemo valjada biti daleko od istine, ako rečemo, da je Vrbas rastavljao Hrvatsku od Srbije.
Dodajemo, da je osim onijeh 14 župa (kojima Klaić položaj odredjuje na svojoj pomenutoj karti), za cijelo bilo još i njekoliko drugijeh, ali ih Porfirogenit nije zabilježio.
Kada mi danas na prosto velimo »Hrvatska«, onda mislimo pod tijem imenom trojedinu kraljevinu: Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju. Hrvatska u ovom značenju dosta se razlikuje od onoga, što je bilo Hrvatska u vrijeme Konstantina Porfirogenita. Ali još se mnogo više razlikuje u geografičkopolitičkom obziru današnja Srbija od Porfirogenitove Srbije. Tako je današnja Bosna Vrbasu na istoku bila dio srpske države, a s druge je strane samo mali i to zapadni dio današnje srpske kraljevine u X. vijeku pripadao srpskoj državi, ostalo je pripadalo Bu-
