istoku, ona na zapadu). Ali dosta veliki dio Slavena pokušao je i drugdje sreću, ne zna se, da li više od puste želje za potucanjem ili za to, što im je bilo malo zemljišta medju njihovom braćom, koja su se već bila naselila po navedenijem zemljama. Menandar piše, da su već god. 578. Slaveni harali Heladu ili Grčku u užem smislu; on do duše ne veli, da se nješto Slavena po Heladi naselilo, ali o tom ne ćemo sumnjati, dok znamo, da su i poslije navedene godine dolazili Slaveni u Heladu i po njoj se širili; dakle su oni Slaveni od godine 578. bili kao prva četa naselicâ, iza koje su imale druge doći.
Oko 589. godine provali u Grčku, pa i u sam Peloponez veliko mnoštvo Slavena i stalno se tamo nastani. Pod god. 615. piše jedan latinski izvor, da su Slaveni osvojili Heladu, a to drugijem riječima znači, da su se Slaveni raširili po svoj Heladi. Ali još nijesu prestali Slaveni navirati u Heladu. Kada je u VIII. vijeku dvije godine zasopce bješnjela strašna kuga po Heladi i veliko mnoštvo ljudi pomorila — bilo je to god. 746. i 747. za vlade cara Konstantina V. Kopronima — onda je u opustjele zemlje došlo toliko mnoštvo Slavena sa sjevera, da se Helada pretvorila u slavensku zemlju, ili da govorimo riječima Konstantina Porfirogenita, (koji je o tom ostavio bilješku): sva se grčka zemlja poslavenila i povarvarila (ἐσθλαβώθη πᾶσα ἡ χώρα καὶ γέγονε βάρβαρος).
Tko prvi put uščita ove riječi, upitat će u čudu: a gdje su danas Slaveni po Heladi? Ako ih je u VIII. vijeku bila puna Helada, kamo su se djeli do današnjega dana? Danas tamo opet žive Grci, kako su življeli od pamtivijeka, a Slavenima nema ni traga. Mi ćemo o tom govoriti kasnije (pod br. 31.) jer da sada o tom govorimo, odviše bismo se udaljili od dogadjaja, koji su na redu, da se o njima govori.
Još je nješto malo Slavena zanesla sudbina ća u Malu Asiju, ali ne daleko, nego posve blizu današnjih Dardanela ili staroga Helesponta. Piše nam na ime Teofan, da je car Justinijan II. Rinotmet god. 687. zavojštio na Slavene u njihovoj zemlji Sloveniji (Σκλαβινία) pa poslije vojne preselio njih veliko mnoštvo