Nije poznato, kako je došlo do saveza avarsko-slavenskoga, ali je sigurno, da su Slaveni bili prema Avarima posve slobodan narod, dok su na jednoć ostavili Avare na cjedilu, kad im je već bilo dosta njihova društva. Pod Carigradom su bili Slaveni jedan jedini put i to god. 626. s Avarima, kako smo sada vidjeli. Tijem su češće dolazili Slaveni pod jedan drugi grad grčkoga carstva t. j. pod Solun ili Tesaloniku. Uz vrijeme od kakvijeh 100 godina (počevši njegdje od konca VI. vijeka) pokušali su Slaveni šest puta osvojiti taj grad, ali je gradjanima svaki put pošlo sretno za rukom osloboditi se pogibije. Opisi ovijen podsjedanja nalaze se u grčki pisanom životu sv. Dimitrija, koji je bio zaštitnik solunski. Ovi Slaveni, koji su dolazili pod Solun, bili su takodjer već nastanjeni ispod Dunava, samo ih dakako još nije prosvjeta toliko obasjala, da im srce ne bi bilo željno grabeža. Slaveni su po Mesiji, Maćedoniji i Trakiji življeli isto onako, kako su njegda življeli iznad Dunava t. j. nijesu dotle dotjerali, da bi imali jednu ili više država, već je svako pleme življelo posve samostalno pod patrijarkalnom vladom svojih knezova ili vojvoda, koji su imali vlast samo u vrijeme rata, a u mirno doba slabo je tko za njih i pitao. O pisanijem zakonima nije bilo ni govora, nego je narod sam sudio po svojim običajima. Prvi put nam se pod god. 657. spominje Mesija (a možda i Maćedonija) pod imenom Slovenija (Σκλαβινία u Teofana), ali ovo ime ne znači državu slovensku, jer je nije bilo, nego samo zemlju, gdje žive Sloveni. Rečeno ime bilježi Teofan ondje, gdje javlja, kako je car Konstant II. prodro s vojskom u slovensku zemlju, i mnogo Slovena odveo u roblje, a druge pokorio. Vidi se dakle, da je grčka državna vlast po malo počela varvarima odolijevati.
Do sad smo vidjeli, kako su Slaveni poplavili Mesiju, Maćedoniju i Trakiju, a to su u glavnom one zemlje, gdje još i danas žive potomci naseljenijeh starijeh Anta i Slovena, na ime današnji Bugari (Mesija je zemlja današnjih Bugara iznad Balkana, Maćedonija i Trakija jesu ispod Balkana, ova na
