Stranica:Slaveni u davnini (1889).djvu/38

Izvor: Wikizvor
Ova stranica je ispravljena

jezikom čini treću grupu. Ova treća grupa ima pojava, kojih ne nalazimo ni u prvoj ni u drugoj, i tijem se ruski jezici odaju kao samostalna grupa. Tako n. pr. ruski jezici i samo ruski jezici imaju glasove oro ili olo, gdje je u praslavensko vrijeme bilo or, ol; n. pr. корова, голова (krava, glava), a jezici prve i druge grupe imaju u takvijem slučajevima drukčije glasove. Za tijem ruski jezici mjesto praslavenske konsonantske grupe dj imaju ž; n. pr. кража (kradja), воженъ (vodjen), a svi drugi slavenski jezici imaju drukčije. Ali ima gramatičkijeh pojava, koji se osim u zapadnijem jezicima nalaze takodjer u ruskijem jezicima, a u južnijem ih nikako nema. Ovamo ide na pr. prijedlog vy, mjesto kojega južnoslavenski jezici imaju prijedlog iz ili drugi koji; n. pr. češki vymysliti, poljski wуmyślić, ruski вымыслить (izmisliti) ili češki νуdati, poljski wуdać, ruski выдать (izdati) itd.[1]) Za tijem se može spomenuti riječ desni (dexter), koja je poznata samo južnoslavenskijem jezicima (računajući medju njih dakako i staroslovenski), a jezici zapadne i ruske grupe nemaju te riječi, nego mjesto nje govore: češki pravý, poljski prawу, ruski правый. Još nijesmo svršili karakteristične razlike izmedju pojedinijeh grupa slavenskijeh jezika, jer valja znati, da ima i takvijeh pojava, u kojima se ruski jezici slažu s južnoslavenskima, a odjeljuju se od zapadnoslavenskijeh. N. pr. jezici zapadne grupe ostavljaju glasove t i d ispred l, a ostali ih jezici izbacuju: češki pletl, poljski modlić, ruski плелъ, молить, staroslovenski плелъ, молити, hrvatskosrpski pleo (postalo iz plel), moliti itd. Riječi cvijet, zvijezda imaju na početku cv, zv u južnoslavenskijem i u ruskijem jezicima (ruski i staroslovenski цвѣтъ, звѣзда), a zapadni jezici imaju kv i gv (hv): poljski kwiat, gwiazda, češki květ, hvězda itd.

  1. Moramo dodati, da se pomenuti prijedlog posve sporadički nalazi u zapadnijem krajevima slovenskoga jezika t. j. po Koruškoj; n. pr. vidati, vignati. Ali tko zna, nijesu li praoci onoga dijelka slovensko ga naroda, koji m govori, još u doistoričko doba taj prijedlog uzeli od kojega susjednog slavenskog plemena, n. pr. od ruskoga?