mogao protegnuti se dalje na kojugod stranu svijeta, jer je prostora svuda bilo dosta. Ta znamo, da je Rusija još i danas slabo napučena prema drugijem evropskijem zemljama, a kamo li u ono doba! Velike siledžije: Skiti, Sarmati, Goti i Huni nijesu bili raspršani po svoj zemlji, kojom su vladali, jer bi ih onda moralo biti mnogo veće mnoštvo nego li ih je bilo, a što se tiče finskijeh naroda, oni su svuda pred Slavenima uzmicali, kako su uzmicali u istoričko doba (u srednjem vijeku) pred Rusima. Dakle Slavenima nije trebalo da se medju sobom kolju o zemljište, jer ga je bilo u pradomovini izobila. Zato su se oni mirno i polagano cijepali. Kazali smo već, da se ne može odrediti vrijeme tomu cijepanju; ali ako se čitatelj ove knjižice hoće i može zadovoljiti pukom hipotesom, mnijenjem, kojega ne možemo utvrditi dokazima, onda ćemo reći, da su u Herodotovo doba Slaveni još bili jedan narod nerascijepan, a u vrijeme Plinija i Tacita rekli bismo da su se već bili počeli cijepati, ali su se još svi medju sobom posve dobro razumijevali, jer su razlike medju pojedinijem govorima bile neznatne u razmjeru prema kasnijemu vremenu.
Na pitanje, kako ili u kojim su se smjerovima cijepali prastari Slaveni, ne može nijedan istorik ni etnograf ništa odgovoriti; ako oni o tom hoće što da znadu, treba da pitaju gramatika, koji će im uz pomoć svoje nauke moći dosta sigurno razbistriti rečeno pitanje. Motreći gramatik slavenske jezike, kakvi mu se prikazuju u istoriji i danas, opaža medju jednijem jezicima koješta zajedničko, čega drugi jezici nemaju. Tako se južnoslavenski jezici (hrvatskosrpski, slovenski, bugarski i izumrli staroslovenski) slažu medju sobom u mnogo stvari, a s druge se strane opet medju sobom u koječem slažu zapadnoslavenski jezici (češki, poljski, gornjolužički, donjolužički i jezik ponijemčenijeh polapskijeh Slavena.) Ove dvije grupe t. j. južnoslavenska i zapadnoslavenska stoje jedna prema drugoj svaka sa svojim karakterističnim osobinama kao dvije samostalne cjeline. Medju navedenijem jezicima nije spomenut ruski jezik, koji s maloruskijem i s bjeloruskijem
