življeli su Česi u miru od strane njemačke dulje vremena, jer je tada zavladao u Moravi silni knez S v e t o p u k , * ) pod kojega se zaštitom nalazio i Borivoj. Kako se vidi iz ovo malo riječi, Česi su i prije kneza Borivoja imali nješto svoje istorije, za to je čudno, što češki izvori pa ni vrijedni Kuzman gotovo ništa ne govore o bojevima češko-njemačkima. Nalazeći se Borivoj, kako smo malo prije rekli, pod (69.) zaštitom moravskoga kneza i uživajući mir mogao je ozbiljno misliti na to, da krsti i sebe i svoj narod, koji bez očite svoje velike štete u svakom obziru nije mogao dulje ostajati u neznaboštvu. Kuzman nam je ostavio bilješku, da je Borivoj primio vjeru Isusovu od samoga svetoga slavenskog apostola Metodija, ali je pogriješio, što je zabilježio, da se to dogodilo god. 894. Ova je godina ne samo nevjerojatna, već upravo nemoguća, jer nam je iz drugijeh izvora poznato, da se sv. Metodije prestavio god. 885. Toga Kuzman za cijelo nije znao, i za to je zabilježio krivu godinu krštenja Borivojeva. Palacký misli, da se Borivoj krstio godine 873. ili 874. i to po svoj prilici u moravskom gradu Velegradu, gdje je bila Metodijeva arcibiskupska stolica. S Borivojem se krstila i njegova žena Ljudmila, a samo se po sebi razumije, da se po malo krstio i sav češki narod, jer u izvorima stare češke istorije nalazimo svuda već prvijeh godina X. vijeka Čehe kao kršćanski narod. Ako je Kuzman pogriješio, kad je stavio Borivojev krst u godinu 894., mogao bi tko pomisliti, da treba odbaciti i Kuzmanovo svjedočanstvo o tom, da je sv. Metodije krstio Borivoja. Tako su doista i mislili gdjekoji njemački naučnjaci, kojima se činilo vjerojatnije držati, da su Česi dobili kršćanstvo od Nijemaca i to od regensburškijeh biskupa. Poznato nam je već, da su se god. 845. krstili njekoji češki velikaši u Regensburgu. Njemačkijem su naučnjacima bjelodano dokazali
- ) Ime ovoga kneza glasi staroslovenski СкДТОНДЫП., češki S v a t o p l u k , poljski Ś w i ę t o p e l k , ruski С в я т о п о л к ъ , а mi treba da ga po zakonima našega jezika zovemo S v e t o p u k .
