Stranica:Slaveni u davnini (1889).djvu/134

Izvor: Wikizvor
Ova stranica je ispravljena

češki istorici, da se Kuzman ni malo nije prevario, kada je napisao, da je sv. Metodije krstio Borivoja. Budući da se ova stvar nalazi u svezi s njekijem važnijem i zabavnijem momentima stare češke istorije, za to ćemo se i mi ovdje časak zaustaviti i pregledati dokaze, da je doista onako, kako tvrde češki naučnjaci. Mjesto pitanja: s koje je strane primio Borivoj kršćansku vjeru? može se postaviti pitanje: ima li ili nema tragova slavenske liturgije u starijeh Čeha? Ako ih ima, onda je znak, da je doista sv. Metodije krstio Borivoja, ako li ih nema, onda je kršćanstvo došlo u Češku iz Regensburga ili otkud drugud iz Njemačke, jer njemačkijem sveštenicima nije ni na kraj pameti bilo uvoditi drugu kakvu liturgiju do latinsku. Dokazi za eksistenciju slavenske liturgije u starijeh Čeha jesu ovi: Najstariji češki sveci jesu sv. Ljudmila, Borivojeva žena, i sv. Većeslav, unuk Borivoja i Ljudmile. Njihovi su životi napisani malo vremena poslije njihove smrti već u X. vijeku. Vrlo je važna u tom činjenica, što su ti životi napisani staroslovenskijem jezikom, koji do duše nije čist, nego je pomiješan s osobinama ruskoga i češkoga jezika; ruske su osobine dakako istom u kasnije vrijeme unesene, jer nama životi nijesu sačuvani onaki, kako su napisani u X. vijeku. Osim te važne činjenice, što su životi napisani staroslovenski, vrijedno je zapamtiti, da u životu sv. Većeslava nalazimo vrlo znamenite riječi, kako ga je njegova baka dala učiti slavensku knjigu (n в'да его баба своя оучити книгамъ словеньскымъ), a istom poslije je učio i latinsku knjigu. Da nije u prvoj polovini X. vijeka bio po češkijem crkvama u porabi staroslovenski jezik, pita se, za što bi životi prvijeh češkijeh svetaca bili pisani staroslovenski, kad su rečeni životi bili namijenjeni za crkvenu porabu ? Isto se tako pita, za što bi sv. Većeslav učio slavensku knjigu, da se po njoj nije služilo i pjevalo po češkijem crkvama? Drugi dokaz nalazimo u samoga Kuzmana, koji pod godinom 967. navodi pismo pape Ivana XIII., u kojem pismu dopušta papa češkomu knezu, da može u Pragu podignuti biskupsku