Prijeđi na sadržaj

Stranica:Ruski pripovjedači (1894).djvu/94

Izvor: Wikizvor
Ova stranica je ispravljena

Raskoljnikovu je bio izhodištem osnovni aksiom: svrha posvećuje sredstva. To nije izrečeno u knjizi, ali je to osnova njegovu djelovanju. Ova fraza, kojoj su smisao izvratili glupani i koju su mnogi ljudi zlo upotrebljavali, istinita je u svojem sadašnjem značenju. Rieč »posvećuje« pokazuje, da se radi o zakonitoj svrsi sa gledišta moralnosti. Samo onaj čovjek, koji želi ljudima blagodat, ide za takovim ciljem. Pomislimo sada, da mu bude nemoguće dostići ga, ne uzrokovavši stradanja, no da je to stradanje manje, nego ono, kakovo će proizaći, ako se on uzdrži od toga sredstva. Njegov je postupak, to će reći, pohvalan u toliko, što od dva zla on izabira manje. Prigovori, kojih on ne može predvidjeti, posljedice njegova postupka — ne znače ništa poradi toga, što je za moralnost važna namjera, a ne — resultat.

U svakidašnjem životu nitko ne pobija istinitosti ove fraze; svi su se davno privikli misli, da nema absolutnih obveza. Družtvo nam govori: Ne ubij! no dodaje: izuzevši one slučajeve, kad to zahtieva otačbina (to jest: dobar cilj). U tom slučaju dug se sastoji odmah u tom, da se ubije što moguće više neprijateljâ. Družtvo nas uči, da je odurno djelo — odrezati ruku ili nogu čovjeku, no dodaje, ako liečnik odkine koje udo želeći spasiti život bolniku ili ranjeniku, da njegov cilj posvećuje sredstvo. Zato, da bi ova fraza bila valjana, nuždno je, da se izpune ovi uvjeti: 1. cilj mora biti dobar; 2. potrebno je, da ga je nemoguće postići drugim neškodljivim ili bar samo manje škodljivim sredstvima; 3. uzrokovano zlo mora biti manje nego ono, koje bi proizišlo, kad se ne bi upotrebilo ono sredstvo.

A po čemu se Raskoljnikov ne osjeća mirnim poslije svoga postupka? Ovdje je pjesnik pokazao veliku psihologijsku tančinu. Raskoljnikov nije uvjeren o svojem cilju: on nije uvjeren o tom, da je taj cilj liep. Mjesec dana poslije bistva on govori s očajem, da nije nikada bio uvjeren. Razabirajući sebe, dolazi do uvjerenja, da je u biti počinio ubistvo ne sa ciljem, da drugima bude za blagodat, nego da bi saznao, je li on sâm doista neobičan čovjek i može li prekoračiti crtu.