Stranica:Ruski pripovjedači (1894).djvu/80

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova stranica je ispravljena


i naučnoga znanja starala se tupu surovost, koja je pritiskala mase, odštetiti čuvstvom družtvene pravednosti, te je napokon u ugnjetenom narodu vidjela sve najbolje vrline.

Srodnih pojava vidimo i u književnosti zapadnoj, no opet bijahu okolnosti ine, zapadno »narodničtvo« lako je poprimalo oblik otvorena političnoga pokreta, prevraćalo se u radničko pitanje i socijalizam, prelazilo na pojedine praktične zadatke ili se izmienilo u sitnu političnu frazu. U Rusiji je cilj još napried, ideal nije izcrpen, zato, jer još ni iz daleka prešao u praktični život, a po svoj prilici i ne će još dugo.

Isto tako nije za čudo, što se je u ruskoj književnosti razvila skeptična dispozicija, koju Vogüé krsti budističnim nihlizmom. Ako naprosto izporedimo oblike života, razumjet ćemo porietlo toga pojava.

Zapadni se je život naslagao dugim viekovima, razne struje već su se davno izradile u razne točne oblike, koji su mogli predaju očuvati netaknutu; naprotiv u Rusâ bio je proces razvoja još u stanju vrenja, a medjutim je kritična misao bila već toliko razvita, da su jednostranosti zapadne predaje udarale u oči, kao što su bili jasni i nedostatci socijalnih odnošaja, koji bi očevidno morali biti već odstranjeni kod one visoke naobrazbe, kojom se je Zapad ponosio. Narodni instinkt nikada nije ruskoga narodnog značaja postavio niže od ma kojega drugog naroda; to nam dokazuju najsnažniji umovi ruske književnosti bez razlike stranaka (na primjer Juraj Samarin i Hercen), koji su umjeli kritički shvaćati i ocjenjivati zapadni život. Ovaj nestadak predaje, koji bez sumnje ostaje velikom zaprekom za daljni napredak ruske prosvjete, u isti mah oslobadja Ruse od uvjetnoga konservatizma i jednostranosti, pa se kao najoštriji pojav kritičnih zahtjeva javlja tako zvani nihilizam, ali u njegovoj dubokoj osnovi nalazi se poricanje svega ne u smislu budistične Nirvane, nego u smislu ideala!

I Vogüé priznaje, da su se pored historijskih okolnosti i »arijske« predaje dojmili ruske književnosti takodjer noviji uzroci. Tako je novija filozofija grofa Tolstoga nastala takodjer pod utjecajem tudjih uzroka. Da je njegova filozofija