No od ono doba, kad su se preživjele državne pogibelji i kad se je počevši od Petra Velikoga ruska država povratila u krug svojih evropejskih drugarica, kojima pripadaše i po plemenu i po vjeri, — započela se i prirodna težnja u ruskom narodu, da prisvoji evropsku kulturu, s kojom se bez svoje krivnje nije mogao ranije upoznati. U to doba prviput se javlja u ruskom narodu duševni pokret — onakav, kakav nahodimo na Zapadu od početka srednjega vieka. Prije svega pomalja se klasa obrazovanih ljudi, u kojoj neprekidno kipe ideje, duševni rad, gdje se s prvoga kraja opažaju težnje za narodnom samosviešću i misao o narodnoj masi.
Neki su vični govoriti, da je rusko družtvo osamnaestoga vieka bilo odkinuto od naroda; Vogüé nazivlje ovaj viek u Rusiji — bezplodnim, savršeno imitatorskim i nezanimljivim, — ali je to nepravo. Valjalo se od stanja gotovo primitivnoga podignuti do visine evropskoga znanja, pa ako s toga gledišta promotrimo osamnaesti viek u Rusiji, prije ćemo se diviti resultatu, koji je stvorio. Bilo je mnogo slabo, dapače djetinje u prvim koracima ruske književnosti, posljedovanja je bilo bez sumnje, no uporedo s time javile su se široke misli, u kojima već do skora nahodi mjesto i misao o zaboravljenom narodu.
Ako želimo naći izvore ovoga »narodničkoga« nastojanja, koje u raznim oblicima napunja naš sadašnji viek, tad nam prve tragove valja tražiti u boljim umovima prošloga stoljeća. Govore o posljedovanju, ali to posljedovanje nije se ograničilo samo na spoljašnji oblik, — ovi su pisci bili često veći umovi i talenti od zapadnoga družtva, te su njihove ideje mogle prodirati do srca, pa su i prodirale. Osamnaesti viek bijaše uzgoj ruske misli za sviestan rad, — inače bi bilo epojmljivo, kako za viekom »bezplodnoga« posljedovanja odmah dolazi ovaj bogati pojav moralnoga i pjesničkog sadržaja, kojemu se sada dive evropski kritici.
Ne treba nikakova budizma, da se objasni značaj nove književnosti ruske. Vogüé tvrdi, da je ruski narod uviek nekoliko viekova kasnije proživio srodne pojave, koji su se ranije dovršili na Zapadu; tako da je u sedamnaestom stoljeću pro-
