Kad bi u Delfima postojao časopis, obvezan zapisivati proročanstva Pitijina, to bi bilo nešto slično. U toj enciklopediji, koja sastavlja važno djelo pjesnikovih posljednjih godina, Dostojevski je izlio sve svoje ideje politične, socijalne i literarne, koje su ga mučile, izpripovjedio anekdote i uspomene iz svoga života... Njegova je politika bila — postojan akt vjere u Rusiju, proslavljanje dobrote i uma u ruskoga naroda. Ove tamne himne ne podaju se analizi ni oprovrgavanju.
O Zapadu je Dostojevski sudio rdjavo, ili kako veli Vogüé, sa smiešnom naivnošću. O Parizu je govorio Dostojevski, kako bi govorio Jona o Ninivi, s ognjem biblijske srčbe; pa je i sanjao o propasti njegovoj.
Najveću Čast medju ruskim pripovjedačima podaje Vogüé Lavu Tolstomu. Pisac želi objasniti Tolstoga u svim fazama njegova književničkoga rada, u njegovu umjetničkom stvaranju i u najnovijoj filozofiji njegovoj. Osnovna se misao izražava u poglavlju: »Misticizam i nihilizam.« Tolstoj je Vogüé-u pravi izrazitelj i predstavnik ruskoga narodnoga duha, a taj se duh — po Vogüéovu sudu, a na čudo ruske nauke — pokazuje u nihilizmu, u budističnom smislu.
Prije svega pisac izporedjuje Turgenjeva i Tolstoga; obojica su veliki umjetnici, no ipak imade medju njima dubok jaz. Jedan se je još držao predajâ prošlosti i evropejske škole, drugi je prekinuo s prošlošću i tudjim robstvom; to je nova Rusija, koja se spremila u mraku, da potraži svoje putove, koja zabacuje pravila zapadnoga ukusa. Nemojte tražiti od nje, da bi se ograničila — zato je najmanje sposobna, — da bi svoj trud ujedinila u jednoj točki, da bi svoje shvaćanje života podčinila kakovoj doktrini; ona želi književne izradbe, koje bi bile slikom ovoga moralnoga kaosa, u kojem ona pati: Tolstoj joj daje takove radnje. Prije svakoga drugoga i više nego itko drugi on je u isti mah tumač i propagandist ovoga stanja ruske duše, koje su nazvali nihilizmom.
Tolstoj izpunjava ovu dvojaku zadaću zrcala, koje prima svjetlo i povraća ga podeseterostručeno u snazi, goruće. Vogüé navodi rieči Tolstoga iz »Izpoviedi«, gdje veli, da je trideset
