Stranica:Ruski pripovjedači (1894).djvu/323

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova stranica je ispravljena


moralno, jer se protivi načelu: Ne čini drugomu, što ne ćeš, da se tebi učini.

Patriotizam je mogao biti krepost u starom vieku, gdje se je zahtievala odanost čovjeka prema najvišemu tada poznatomu idealu, prema idealu družtva, države, domovine. Ali nije danas, kad nas vjera uči, da su svi ljudi djeca božja i da smo svi braća. Patriotizam je mogao biti opravdan u starom vieku, gdje je svaki narod, više ili manje homogen, izpoviedao istu vjeru u državi, pokoravao se neograničenoj vlasti obožavanoga vladara, smatrao se otokom usred barbarskoga oceana, koji je nastojao, da ga potopi. Patriotizam je bio želja odolievati navalama barbarâ, koji su ne samo prietili, da će razoriti državu, nego i da će popljačkati imanja, zarobiti ljude, obezčastiti im žene. Zato je u starini čovjek smio svoj narod više cieniti nego druge, mogao je osjećati mržnju na barbare.

No što znači ovo čuvstvo u naše kršćansko doba? Zašto bi danas čovjek, ako je Rus, išao ubijati Francuze ili Niemce, — kad znade, da oni narodi, proti kojima kipi rodoljubnom mržnjom, nisu barbari, nego kršćani kao i on sâm, da izpoviedaju često istu vjeru, kad je uvjeren, da žele mir i prijateljsku izmjenu rada, kad ga s njima prečesto vežu probitci zajedničkoga poslovanja, probitci trgovački ili duševni? Često se dogadja, da čovjek u susjednoga naroda nalazi više koristnih živalja i više srodnosti, nego u svojih sugradjana; to biva osobito u radnikâ, kojima inostranci daju zaslužbu, pa i u trgovaca, učenjakâ i umjetnikâ.

Osim toga životni su se uvjeti tako promienili, da je ono, što zovemo domovinom, prestalo biti odredjenim dobrom, kako je to bilo u starini, gdje su gradjani iste domovine pripadali istomu plemenu, imali istu vladu i vjeru. Razumljiv je patriotizam Egipćanâ, Židovâ, Grkâ, jer su braneći svoju domovinu branili takodjer svoju vjeru, svoje pleme, svoje ognjište i svoju vladu.

Zato drži Tolstoj, da je patriotizam danas neopravdan. Pored sviju nastojanja za cielih osamnaest stotina godina, da bi se zatajilo kršćanstvo, ono je ipak prodrlo u našu savjest,