Stranica:Ruski pripovjedači (1894).djvu/320

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova stranica je ispravljena


stvo je božje u vama«. Tolstoj se prije svega osvrće na prigovore, koji su izišli proti njegovoj nauci, pa podaje veoma smionu teoriju o razvoju ljudske savjesti.

Čovjek u početku znade samo za svoj osobni bitak, on je sam sebi svrha: to je osobno ili puteno shvaćanje života. Na višem stupnju upoznaje čovjek, da težnja za osobnom srećom još nije podpuna svrha, nego osjeća, da mu se valja podati nečemu, što je veće i trajnije nego on sam; čovjek stane onda živjeti za veću družtvenu zajednicu: obitelj, pleme, obćinu, državu. To je družtveno ili pogansko shvaćanje života, koje su već poznavala poganska družtva, a osniva se na njemu takodjer družtveni život tako zvanih kršćanskih naroda u sadašnjosti. Kršćanski narodi morali bi sve ljude jednako ljubiti, sve ljude po evangjeoskoj zapoviedi držati za braću, a kad tamo oni smatraju svojom dužnošću, da sve žrtvuju državi, u kojoj živu, i da joj služe na štetu stanovnikâ inih država; dapače kad zatreba, oni prekršuju državi za volju tobože priznate zakone moralne.

No ma koliko razne crkve kvarile kršćanstvo, hipnotizovale čovječanstvo svojim kultom i mjesto evangjeoske istine postavljale razne predstave vjerske, ipak je ova evangjeoska istina proniknula malo po malo savjesti: to je universalno ili božansko shvaćanje života, po kojem su svi ljudi bića, koja treba da teže za istom svrhom, da se oslobode od putene prirode, pa da živu božanski život izvršujući božju volju.

Budući da kršćanski duh sve više prodire u savjesti ljudi, dapače i onih ljudi, koji su se odmetnuli od kršćanstva, to se sve više osjeća protuslovlje izmedju ovoga duha i naših uredaba. Ljudi pate pod gospodarstvenim protuslovljem života, jer proti svim priznatim načelima manjina izrabljuje i podjarmljuje većinu; pate pod političkim protuslovljem, jer više ne vjeruju u pravednost zakonsâ i uredaba, kojima se moraju pokoravati; pate poimence pod medjunarodnim protuslovljem, jer ne mogu dopustiti, da je pravo ubijati i mrziti, i jer su pred problemom rata prisiljeni preobraziti svoju savjest ili svoj život. Današnji je militarizam kršćanskih naroda za Tolstoga