Nekako u ovo doba počeo je raditi grof Vlad. A. Sologub (njegova su najbolja djela »Tarantas«, »Po vješt dviju kalošâ« i t. d.) Kao beletrist i kritik bio je na glasu Nik. F. Pavlov (od god. 1803.—1865.) (»Tri pripoviesti«).
No pored sviju prepona kulturni je pokret probijao svoje putove. Ne malu zaslugu steče na tom polju novinar i kritik N. A. Polevoj (od god. 1796.—1846.), sin Kurskoga trgovca, rodom iz Irkutska, samouk. On je u Moskvi od god. 1824. do god. 1834. izdavao čuveni žurnal »Moskovski Telegraf«, gdje je zametnuo žestoku borbu sa pseudoklasicizmom i branio romantiku. On je napisao »Povjest ruskoga naroda«, koja je prosula novo svjetlo, izniela nove poglede na predmet. Drugi važni žurnal ovoga vremena bijaše »Teleskop« (od god. 1831. do god. 1836.), što ga je izdavao profesor moskovskoga sveučilišta N. J. Nadeždin (od god. 1809.—1856.), kritik, koji je pisao pod pseudonimom Nadoumka, po filozofijskom pravcu Schellingovac.
Duševni život Rusije u tridesetim i četrdesetim godinama ujedinjivao se je u moskovskim družtvima, gdje se je misao daleko od petrogradskoga birokratizma mogla razvijati slobodnije, gdje se je lašnje disalo i gdje su još donekle živjele tradicije vremena Novikovljevih, gdje su se nahodili još neki spašeni dekabristi. Mladi ljudi, od kojih su se mnogi učili po njemačkim sveučilištima, donosili su sa sobom ljubav k filozofiji, koja je onda vladala, k filozofiji Schellingovoj i Hegelovoj. Schellingov su sustav propoviedali i sa katedre profesori J. J. Davydov (od g. 1794.—1813.) i M. G. Pavlov (od godine 1793.—1840.). Moskovsko sveučilište zaprema odlično mjesto u povjesti umnoga razvoja u Rusiji. Prvo filozofsko družtvo bilo je sastavljeno od Schellingovaca, medju kojima su bili Venevitinov, braća Kirjejevski i knez Vlad. T. Odojevski (od god. 1804.—1869.), znamenit čovjek, veoma široke naobrazbe (njegovo je najčuvenije djelo »Ruske noći«). Kad se je poradi raznih uzroka iza nekoliko godina razpao krug Schellingovaca, utvrdi se oko Nik. Vlad. Stankovića (od godine 1809.—1840.) novi krug Hegelovaca. Kasnije nastade u