Prijeđi na sadržaj

Stranica:Ruski pripovjedači (1894).djvu/315

Izvor: Wikizvor
Ova stranica je ispravljena

ideal više čovječnosti, — uz ovu obitelj nahodimo hrpu služinčadi, koja ju služi, i množ seljakâ, koji ju svojim radom hrane. Ovi bogati i naobraženi gospodari prikazuju se kao bezkoristni, umjetni stvorovi, koji su pokvareni plandovanjem i sitnim zanimanjima, koji čak i jedu samo za zabavu.

Navika dokolna i lagana života učinila ih je robovima njihova trbuha, ubila im takodjer čuvstvo stida i štovanje prema samomu sebi: razgaljene žene u družtvima pričinjaju im se sasvim prirodne, pa se samo surovi, iskreni um seljakâ zbunjuje s toga, što se tako pokazuju žene, koje možda imadu već i unučadi. Život svoj izpunjaju ova gospoda upravo smiešnim i nezdravim ništavilom, njih zanimaju modna pitanja, družtva, klevetanja, glupi sport i hazardne igre. Osobito je smiešno, što im se ovakve gluposti čine veoma važnima; njih stoji više muke, što ih drugi služe, nego da se sami služe; surovi, zdravi um slugâ izvrgava ih ruglu i vara ih. I znanost ih obmanjuje: ta što im ona zapravo daje? Pravi strah od svakojakih bolesti, liečnička pravila za opreznost. Ovaj im strah ubija svako čovječje čuvstvo: bojeći se mikrobâ i zaraze surovo i priezimo odbijaju od sebe sve siromahe i one, koji se možda manje fino ponašaju. No sve to uzrokuje još teže moralne zablude; tapkajući po svojem novcu drže, da im je sve dopušteno, što im novac pribavlja, oni izrabljuju svoje bližnje tim, što navlače na svoju korist njihovu rabotu, te ih kvare zlim primjerom ili dapače direktno zavadjaju njihove žene, koje su o njima zavisne; pa se onda i gospodari i sluge s priezirom oslobadjaju od ovih žena, kad im više nisu po ćudi.

Ova okrutna samoljubivost bogatašâ dapače ubija svako čuvstvo, koje bi im moglo podati sreću: bračni drugovi biju izmedju se ljut boj, roditelji su prema djeci razdraživi, ogorčeni, slabi, a djeca spram njih bezobrazna i neučtiva. Svi žive kao u mamuri izvan pravoga života.

Pored njih, u njihovoj službi živu radina i jednostavna bića, sluge i seljaci, koje pisac slika istinito, bez laskanja. Pisac iznosi na vidjelo njihovo pravo biće, njihove obične pojmove, trivijalno shvaćanje i glupe izporedbe, vas njihov