Stranica:Ruski pripovjedači (1894).djvu/273

Izvor: Wikizvor
Ova stranica je ispravljena

tvrtom, zadnjem dielu prikazuje pisac posljedice, koje mora imati ovakova, od sviju poznijih izkvarivanja očištena religija za život ljudi. Ova je knjiga takova, da ju u Rusiji Tolstoj nije mogao u cjelini objelodaniti, nego onamo kola samo mali, litografovani izvadak. Istim su kršćanskim duhom prožete duboko humane, alegorijske pripoviesti Tolstoga, napisane za puk, kao što je veličanstveno jednostavna pripoviest »Od čega ljudi živu« (Čêmъ ljudi živy), apoteoza ljubavi prema bližnjemu, pa pripoviesti »Bog ljubi istinu, ali je ne kaže skoro« (Bogъ pravdu ljubitъ, da ne skoro skažetъ), »Dva starca« (Dva starika), »Svjećica« (Svêčka), komedija »Rakijaš« (Vinokuъ) i mnogi drugi sastavci, koje je izdala tvrdka »Posrednikъ«, družtvo za razširivanje jeftinih pučkih knjiga. Ne valja zaboraviti ni druge skupine crtâ iz zadnjega vremena — filantropskoga i gospodarstvenoga smjera: izazvao ih je popis pučanstva i briga piščeva oko moskovskih siromaha. To su »Iz uspomena o popisu« (Izъ vospominanij o perepisi), »Život na selu«, »Život u gradu«. Novi sastavci zovu se »U čemu je sreća?« (Vъ čemъ sčastьe), »Što nam valja raditi?« (Takъ čto-žь namъ dêlatь). U majstorskoj noveli »Smrt Ivana Iljića« (Smertь Ivana Ilьiča) divno je Tolstoj prikazao lagano umiranje čovjeka, koji nije nikada pravo mislio, da bi mogao umrieti. Godine 1887. objelodani mračnu dramu iz narodnoga života »Vlast tmine« (Vlastь tьmy). Silnu je prašinu uzvitlala njegova nova novela »Kreutzerova sonata« i odjeknula po svoj Evropi. »Izpovied« piščeva izišla je u doba, kad je štampana »Ana Karenjina«. U potonje doba objelodani Tolstoj razpravu »O životu«, komediju »Plodovi prosvjete«, pripoviest iz starokršćanskoga svieta »Putujte u svjetlu«, spise »Novac«, »Nerad«, »Kratko tumačenje evangjelja«. Godine 1894. izišlo je djelo »Carstvo božje u vama« i razprava »Patriotizam i kršćanstvo«.

Često se je pitalo: je li Tolstoj optimist ili pesimist, fatalist ili budist? Tolstoj nigda ne prikazuje života, da je kakovo zlo. On vidi u životu samo borbu i boli, koje valja savladati. No uza to traži i svietle strane. Život bi mu bio