Stranica:Ruski pripovjedači (1894).djvu/223

Izvor: Wikizvor
Ova stranica je ispravljena

pribavi tako dvie do tri hiljade rubalja na godinu. Mnogo je pomagao honorar za nove romane, na pr. za »Podmladak« dobio je 250 rub. po arku, za »Braću Karamazove« 300 r. po arku, »Dnevnik« je takodjer davao, krasan prihod i imao je god. 1876. do 2000 predplatnika, a osim toga se prodalo preko 2000 primjeraka pojedinih brojeva. God. 1877. bilo je već 3000 predplatnika. Broj, u kojem bijaše govor o Puškinu, štampan je u 4000 primjeraka. Jedini broj »Dnevnika« od godine 1881. prodan je u 14.000 primjeraka.

Ovako mi očevidno ulazimo u period, kad je slava našega pripovjedača već sazrela. Ova je slava dostigla svoj vrhunac, kad je u »Ruskom Vjestniku« izlazio posljednji piščev roman »Braća Karamazovi«, divna epopeja ljudske ogavnosti, nepravilnosti i psihopatije. Sam Dostojevski cienio je ovaj roman više od drugih svojih, a radio je oko njega cielih deset godina. Prve mu tragove nalazimo već g. 1869. i g. 1870. u pismima Majkovu.

»Braća Karamazovi« oteli su Dostojevskomu tri godine novinarskoga rada. No on je vazda sanjao o tom, da se povrati k njemu; njegovu je razdraživu prirodu uviek privlačilo k »zlobi dana«. God. 1881. počne opet izdavati »Dnevnik«, no umrie ne dospjev ovršiti posljednje korekture.

U »Dnevniku« ima mnogo protuslovlja i paradoksa, no ipak se jasno vidi osnovna misao. To je predjašnja propovied »počvenikâ«, samo u oštrijem obliku. Ova je »počva« (tlo) — narodni duh, pravoslavno-kršćanski ideali, prihvaćeni narodom. Ovakovo tlo imade Rusija, zato joj pripada hegemonija evropske civilizacije. Demokratizam i moralna načela podat će Rusija Evropi, u kojoj vlada ideja klasâ i historijskoga prava. Zato je Evropa nepomična, mrtva. A Rusiju proniče — živa ljubav.

Ovaj je »Dnevnik« bio veoma popularan, velik dio naroda smatrao je Dostojevskoga svojim prorokom i apostolom. Osobito poslije besjede o Puškinu osjećao je sam pisac, da mu je slava u zenitu; nakon tridesetgodišnjega rabotanja izčezla je napokon njegova nepovjerljivost prema sebi. »Jedno ime moje vriedi milijun«, govori on o sebi samosviestno. U svojem