Stranica:Ruski pripovjedači (1894).djvu/125

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova stranica je ispravljena


senatu i državnom vieću, podmirivanja i prestupci policije — sve je to izlazilo pred čitatelje.

Utjecaj Hercenov i njegova lista ostade jak, dok je tražio dokinuće kmetstva i tjelesne kazne i dok je zahtievao, da se uvede javno i naustično pravosudje. No kad su se ove želje u šestdesetim godinama izpunile, listu nestade čara. Hercen počne sada nemilosrdno navaljivati na mane nove vladavine i grditi postupak visoko namještenih ličnosti, ali je u tom djelovao samo destruktivno. Hercen je u to doba bio pod dojmom revolucionarnoga fanatika Mih. Bakunjina (od god. 1814. do g. 1876.), koji je iz sibirskoga progonstva pobjegao, te preko sjeverne Amerike g. 1861. došao u London, pa uz Hercena i Ogareva bio glavnim suradnikom »Kolokola«. On je i unio prevratni, destruktivni element u list, koji se pretvori u organ socijalne revolucije i anarhije.

Hercen je već prije branio poljske zahtjeve, Bakunjin pak podje u svom polonizmu god. 1863., kad je buknula poljska buna, do izdajstva proti Rusiji.

Proti »Kolokolu« ustane sada M. Katkov, izdavač »Ruskoga Vjestnika« i tadašnji vod ja narodno-centralistične stranke, koja je sve više i više ugleda dobivala u narodu. »Kolokol« izgubi vas dojam i popularnost, god. 1865. priedje u Ženevu, ali se pretvori u pogrdnički list, dok ga godine 1869. ne nestane. Godinu dana za tim umrie Hercen. On je ne samo jedan od najmoćnijih, nego ujedno jedan od najvještijih i najduhovitijih pisaca novoga vremena. Uz deset ruskih knjiga »Sabranih djela« (Ženeva, g. 1875. — 1879.) pridolaze mnoge brošire njegove u drugim jezicima.

Bilo je i drugih ruskih emigranta, koji su književno radili po tudjim stranama, — najglavnije im ognjište bijaše u Londonu.

Već poradi toga, da oslabi prigovore londonskih novinara, morala je ruska vlada podati koncesije časopisima, koji su osobito pod konac petdesetih godina nicali kao gljive iza kiše. Sve se dade na publicistiku. U Petrogradu osnuje bogati grof Kusjelev Bezborodko progresivni časopis »Rusku Rieč« i plaćaše velike honorare. U Moskvi se Katkov odreče profesure i po-