Stranica:Ruski pripovjedači (1894).djvu/103

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova stranica je ispravljena


prosvjete grofu Uvarovu, proglasi rusku državu osobitim organizmom, kojemu se ne smiju pricjepljivati državni oblici zapadne Evrope; već treba iz petnih žila nastojati, da se država ruska što bolje očuva od štetnih utjecaja zapadnih; najbolje sredstvo za to podaje stroga policija i cenzura. Većina družtva bila je time zadovoljna, pa se je ova privola takodjer odrazila u tadašnjoj konservativnoj književnosti i novinstvu. Nastojalo se je, da se narodne sile ne maknu iz svoje neradinosti i da se zaprieči njihov duševni razvoj, pa je to doista uzrokovalo, da se je ogroman dio družtva pretvorio u zastajalu baru. Javno mnienje nije imalo prava živjeti, budući da se nije smjelo nijedno djelo vladino ni hvaliti ni koriti. Odatle se rodi politički i moralni indiferentizam.

Književnost se je uklanjala svemu, što bi se ticalo vlade ili uprave. Korifeji književnosti podali su se kultu čiste umjetnosti ili su živjeli za abstraktne filozofijske interese. Pravoga novinstva i nije bilo. Dapače bilo je zabranjeno predavati noviju političku povjest i narodnu ekonomiju. Novinstvo se ograniči izključivo na čiste literarne predmete. Izuzevši »Moskovski Telegraf« Polevojev, Nadeždinov »Teleskop« i kratkovjekoga »Evropejca« J. Kirjejevskoga, žurnalistika je sastojala od samih skandalnih listova bez načela, dok se nije pojavio Bjelinski (g. 1834.). Zastupnici ovih listova bili su književni noćobdije ili servilni hvalitelji vladinih čina, kao Bulgarin i Greč, ili glupo šaljivi ili drzko nemoralni klowni kao Senkovski, neukusni samodopadni pedanti kao Ševyrev, i bizarni frazeri romantici, kao Bestužev, koji se je u beletristici povodio za Hotfmannom.

Renegat Tadija Bulgarin (od god, 1789.—1859.) bio je prava policajska duša, on je pod krinkom lojalnosti zatomljivao svaku zdraviju struju u družtvu i razglasivao ju za otrov, donesen sa Zapada. Iz glupe nenavisti blatom se nabacivaše na svako znatnije djelo književno, na primjer na Puškinova djela. On je zajedno sa Grečem izdavao »Sjevernu Pčelu«, punu filistroznoga morala i duševne nemoći. O kakovim idejama u djelima triumvira Bulgarina, Greča i Senkovskoga, koje su svi