Stranica:Poviest hrvatska (1879).djvu/63

Izvor: Wikizvor
Ova stranica nije ispravljena
Ova stranice nije ispravljena


46 KNJUiA DEVETA. Ugarski zamoliše kralja, neka pomaže Hrvatsku, ,od koje je do- duše do danas malo ostalo,* ali i ta je važna za oliraiiti drugih kraljevih nemalja. Kralj po/.ove njih i veli, da je eć za Ugarsku imao neizmjerne troškove, a od nje nikakve koristi, a bio bi za- dovoljan, da se Ugarska samo za svoju obranu moie sama obskr- biti, Neka pomognu Hrvatom, kojim je zemlja ubilja prcved pusta i iznemogla, pak ie i onda i di-uge njegove zemlje radje pomodi, kad vide, kako se Ugarska i Hrvatska iiepo medju se pomažu. i^taliSi mu odvi-ate: ,dati (Jemo i glavu za Vaše Veli- čanstvo, ali novaca neimamo!' Zrinski stao na svoj trojak držati vojsku. Kada je g. 1543. poveo bio Sulejmau veliku vojsku na Slavoniju i Ugarsku, krenu jaka sila Tatara da plieni prema za- padu. Zrinski predje preko Drave i suzbije jib, veli se. da je palo do tri hiljade Tatara. U isto vrieme Ulama bosanski provali s druge strane na Hrvatsku preko Une i prodre palet? u Kranjsku, a plemstvo hn-atsko, na Mu mn-Petar Keglevic!, grof Blagajski. .Jure Prankopan Slunjaki i Frankopan Tržački razbiše ih kod Otočca. Najslabija sada strana Hrvatske, a prema najjačoj sili tur- skoga cara, jeste krajina prema Slavoniji. Ona je jedva odolje- vala. Grad Velika došla je u veliku pogibelj — veiJ su se svjeto- vaii Hrvati, nebi li ju razorili, da nodopadnc Turkom u ruke, da nebude kazuje na napast svemu krš(5anskomu narodu. Česa 1544. se Hrvati bojahu nisu se ubojali Ved sliedeife godine 1544. složiše se bosanski i hrcegovaiSki paše sa budimskim 1 slavon- skim i udariSe na ove hrvatske strane, a najprije na Veliku. Sav narod iz bližnjih mjeata utekao u grad pod zaStitu zidina, a našao se medju njimi Čovjek njeki po imenu Andrija, prezimenom PiJat, koji je stao nagovarati, neka Turkom grad predadu, samo da toliki narod spase, Turci zadaše vjeru, da tfe ih slobodne pu- stiti sve iz grada, ali vjeru prekinuSe i sve poklaSe, Onda pro- vališe dalje pale(*i u Moslavinu svojinu grofova Erđeda. U ovo vrieme umre Šimun Erded, biskup zagrebački, Moslavina pade, a turske fiete paled i robe<ii izmed Kriievca i Sv, Ivana prietiie popaliti svu Hrvatsku. Na to se dignu ban Zrinski i vojvoda kra- ljeve pomofine vojske grof fijuro Bildenstein. Kod Konjši^ine se su- kobiSe. -Toš se Turci neprikupiSe, a grofori Frankopan Slunjski, Blagajski, mladi Keglevid i Krdedi, sve mladi junaci, neslušajui! bana. niti kraljeva vojvode, prihvate pozive Turaka na mejdane Bm Mbijo i-M kopija. U tlo imycwlie ta junaćka igra,-