Stranica:Poviest hrvatska (1879).djvu/62

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova stranica nije ispravljena


FERDINAND PRVI. 45 ni pjevači, niti djeca. Tako se sastavljale pomodne čete, koje su išle na krajinu hrvatsku i vojevale zajednički s Hrvati. S gi'adovi prema Slavoniji zametnu se slavonska krajina, u nju je slala vojsku Štajerska, a od Kupe do mora nasta hrvatska i primorska krajina s vojskom kranjskom i hrvatskom u gradovih. Izmedju gradova stoje ponajviše „prebjegi** i , uskoci" na krajini, uz nje nješto jošte preostaloga naroda. Uz bana pristajale bi vojske iz austrijskih zemalja, koje su plaćale one zemlje i kralj i njemačko susjednih carstvo. Znamenite pozicije i dosta razdaleko imali bi uskoci na obranu. Mnogo puta, kako liepo reče jedan od njihovih vojvoda: „Kao kaplja rose na listu osamljeni čekamo, kako <5e Turci od nas rusvan učiniti." Takova je bila Hrvatska, kad je g. 1542. stupio na bansku stolicu poslije Kegleviča i Nadaždia Nikola Zrinski. Ime nje- govo u liepu je glasu bilo u Ugarskoj i drugih kraljevih zemljah. Slavno i uzorno djelo pod Budimom vidješe vojske tolikih njemačkih zemalja i pronesoše Nikolino ime po Njemačkoj. U domovini nijeMstina živio u prijateljstvu s njekojimi velikaši, ali ga je zvala na obranu zemlje sva njegova djedovina, što je bila u onom oklopu hrvatskoga kraljevstva, koji su Hrvati ve<5 onda krajinom zvali. Duž rieke Une gradovi znameniti za obranu naroda Krupa, Novi i Kostajnica, a odmah njim u zaledju mnogi drugi njegovi su bili. On ih je sam i onda branio, kada je bio ostavljen na milost i nemilost od kralja i kraljevstva neizmjernoj sili krvo- loka kršćanskoga. Kada se je oženio sa Frankopankom Katarinom po ugovoru sa rodom njezinim pod njegovu obranu dodjoše i naj- jači gradovi Frankopanski prema turskoj Lici i skoro cielo pri- morje hrvatsko. Prema slavonskoj turskoj krajini stajao u prvom redu za obranu njegov grad Pakrac. A kada je kašnje od kralja Ferdinada g. 1546. dobio cielo Medjumurje, koje su on i unuci njegovi učinili bedemom kršćanstvu, koje je ponješto odaljeno i zaklonjeno od paležnika turskih, onda je Zrinski slavom i junač- tvom i neizmjernim bogatstvom nadkriljivao svu gospodu u narodu svome. Takova bana dobi Hrvatska u najvećoj nevolji svojoj. On je na svih linijah uz svoju domovinu imao braniti i svoju otčevinu. (jlavna i prva nevolja, s kojom se je susreo Zrinski sjedajuć na bansku stolicu, bila nestašica novca za uzdržavanje vojske. Kralj nije po dvie tri godine plaćao svoje vojske, a onda. sm:q>nv vojnici gazi, bara/ i otimlji od samih podanica aa^Niv. ^^aJfflsv.