Stranica:Poviest hrvatska (1879).djvu/106

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova stranica nije ispravljena


iraz, a onda pobježe glavom bez obzira. Petrinja bude spaSena — i Hrvatska a njome. Navala ua KUb i obrana Petrinje predstavlja nam sliku voju- jHi!e Hrvatske, dugo i živo spoiiunjanje ii narodu daje im od- liCno mjesto u povjesti, Vec'ega rata u Hrvatskoj nesta, a manjih poboja nepripoviedanio. Zato se možemo okrenuti prema jadran- skomu moru, da motrimo odnoSaje izmedju uskoka i Mletčana aapredane neprijateljstvom mletačkim u VTieme kliske vojne. Gotov rat po turskom naćinu razvi se na jadranskom moru n malib navalah a obadvie strane. Uskoui otimahu i plieniSe bro- dove i obale mletačke, a Mletćani sve gradove u hrvatskom pri- morju, PotuživSi se republika carskomu dvoru, dobije Lenkoric' 159T. zapovied, da to uredi. Sto i uiJini, njekoje osobite krivce daj)aAe smri5u kazni. Car:jki dvor tu strogost riše puta ponovi, ali zato do pravoga mira nedodje. ^ — ' Domisli se republika , kako je srdaćan odnoSaj izmedju papinskoga dvora i uskoka, zaište papinsko posredovanje i pre- poruči uovoga senjskoga biskupa Markantuna Dominisa. neka bude za taj pomto papinski poslanik kod carskoga dvora. Papa 15H8. rado posluga, a Dominis rado prihvati. Tobože papinski poslanik, u istinu mletai^ki plai5enik ode biskup na carski dvor. Svaka riej^ca, koja je bila kazana Dominisu na dvoru, tekla je od samoga njega odmah mletačkomu poskniku, !i od ovoga vladi a Vene- ciju. Dominis iskale, da se uskoci maknu iz Senja, kralj da drugu plai!enu vojsku metne u Senj. Da nebude car imao posla S£ Senjem, želili su MletČani sami Senj zadobiti. Kralj ih dakako odbije, da nesmije bez dozvole sabora odtrgnuti primorje od Hrvatske. Preseliti opet sav narod iz Senja težko bi bilo. Uskoke vojnike trebalo bi naseliti drugdje i s velikimi novci druga im sela i staništa sagraditi. Dominis predloži najprije carskomu dvoru u Pragu, onda nadvojvodi Ferdinandu u Gradcu, neka se 1599. izsjeku one Sume iza Senja, pak eto novaca. Ta se je misao dopala. Na ilne carskoga dvora izadje u Senj za povjerenika Josip Rabata (g. 1601), koji zajedno s Domiiiisom isti dan udju leoi. u Senj. Mletačkom zapovjedniku brodovlja u kvarnerskom zalievu javi Rabata, da mu je zapovied od carskoga dvora, neka uskočke poglavice kazni po volji i poti-ebi, ostale neka u unutarnje krajine preseli, dalmatince i druge mletaćke bjegunce neka ^redii V^'iiftfcvj. a oružanim la^am neka zabrani po motu vVot oa. TMsXft