nasljedstvo na prestol kraljevski u Ugarskoj i posestrimih joj kra-
ljevinah. — Mi smo i zbilja preuzeli vladanje, ali poradi nado-
šavših težkih preponah nemogosmo se za kralja Ugarske i pose-
strimih joj kraljevinah krunisati dati u roku, ustanovljenu čl. 3.
god. 1791.
Docnije i to godine 1861. sazvasmo pomazanja i krunitbe
Naše radi zemaljski sabor, te mu predložismo i prije napomenute
listine ob odreci na prestol, kako Njeg. Veličanstva cara i kralja
Ferdinanda, duboko štovanoga Nam strica, tako i Njeg. Prejasno-
sti nadvojvode Franje Karla, sinovljim poštovanjem ljubljenoga Nam
otca; nu krunitba Naša ipak poradi obstojavših okolnostih ni tada
se obaviti nemogaše.
Nanovo dakle sazvasmo krunitbe naše radi na 10. prosinca
god. 1865. u slob. i kraj. grad Peštu sadanji ovaj zemaljski sabor,
te ga otvorismo licem i predvodismo ga neprekidno. Poslje podu-
žih viećanjah podje Nam božjom pomoćju na radost otčinskoga
srdca Našega za rukom uzpostavom ustava ukloniti one težkoće,
sbog kojih kraljevska Naša posveta i krunitba dosad izostade.
Onu zabrinutost pako, što ju je zemaljski sabor god. 1861.
obzirom na abdikacijonalne listine Njeg. Veličanstva, cara i kralja
Ferdinanda V., duboko štovanoga i ljubljenoga Nam strica, i Njeg.
Prejasnosti, carsko-kraljevskoga nadvojvode Franje Karla, sinovljim štovanjem ljubljenoga Nam otca, opetovano Nam u svojih
predstavkah očitovao bio, razpršila je ona po odgovornom Našem
ministarstvu u ime Naše pred licem sabora učinjena izjava: da se
iz formalnih nedostatakah gore spomenutih odrekah nikakove štetne
posljedice za zakonitu samostalnost i neodvisnost zemlje izvadjati
nesmiju, te da se čin odreknuća na prestol u buduće ima uz oso-
bitu napomenu Ugarske, njezinu obaviest i privolu dogadjati; pa
da se za obezbiedjenje zemlje u toj stvari odmah poslije svetčane
krunitbe Naše osobiti zakon stvoriti ima.
Uzevši dakle zemaljski velmože i zastupnici u obzir odredbu
domaćih zakonah i želeći Nas u njihovom smislu čim prije kruni-
sati kao zakonitoga i pravoga im nasljednika na prestol i krunu
Ugarske i posestrimih joj kraljevinah: obratiše se sa podaničkom
pokornošću na Nas, moleći preponizno, da Mi u smislu temeljnih
zakonah zemlje i svakako prije krunisanja Našega krunitbenu za-
vjernicu izdati, te njom za obezbiedjenje pravah zemlje dolje na-
Stranica:Hrvatski ustav ili Konstitucija godine 1882.djvu/271
Izgled
Ova stranica je ispravljena