90 BORNU BOROBUDUR, Hram dajom U ropstvo. To je trgovačko zanimanje cvalo do ne davna, a danas je u B. glavno poljodjelstvo. Središte je prometa grad Kuka (preko 20.000 stan.) nedaleko Cadskoga jezera. I ovdje stanuju bojovni Kanuri srednjega stasa i crne puti. B. je nekad bila moćna država. Cvala je oko 1600. Po četkom 19. st. oslabiše je Fulbe, ali je opet pridiže sultan Omar, koji je umro 1881. On je mnogo pomagao njemačke istraživače Bartha (Reisen und Entdeckungen in Nord- und Zentralafrika, 5 sv. , Gotha 1857), Rohlfsa (Quer durch Afrika, 2 sv., 1874-75) i Nachtigala (Sahara und Sudan, 3 sv. , Berlin 1879-89). Sada je glavni grad domaćega vla d~ra (šeiha) Dikoa (20.000 stan.), no vlast mu je samo pri VIdna, jer B. postade oko 1900 plijenom evropskih vele vlasti, pa je iza 1919 najveći dio zemlje pod Britskom Nigerijom, a munji u mandatnom području Kameruna pod ~r~~cuziI?a. Ze~jezničke pruge, autostrade i telegrafske Imlje OSIguraVaju gospodstvo Evropljana i eksploataciju bogate zemlje. LIT.: A. Schultze, Das Sultanat Bornu mit besonderer Beriicksichti gun g Deutsch-Bornus, Essen 1910. A.M.S. BOROBUDUR (Boroboedoer), budhističko svetište na Javi, u Malajskom arhipelagu, u blizini grada Djokjakarte; ~.ram iz 8. ili 9. st. vrlo je lijepa građevina sa bas-relje hma, koji se nalaze na devet velikih terasa, a prikazuju Budhu. To je jedan od najznatnijih spomenika javanskoga graditeljstva (--+ Budhizam). BORODIN, Aleksandr Por firjevič, * Petrograd 1834, 'f Petrograd 1887. Liječničke nauke i kemiju učio je u Pe trogradu, pa je najprije bio vojnički liječnik, poslije pro fesor liječničke akademije i akademik. Mnogo se uza svoj naučni rad bavio i glazbom. Bio je član mladoruske sku pine skladatelja, poznate pod imenom "Petorice«. Glazbu je ozbiljno proučavao po uputama Balakireva. Na broj nim svojim putovanjima upo znao je znamenite suvre mene glazbenike, među njima i Liszta. Kao skladatelj svije- ALEKSANDR BORODIN sno je oblikovao ruske naro dne glazbene motive, pa i motive istočnjačkih naroda u svojim većim skladbama. Najznatnija su njegova djela: velika opera Knez Igor; dvije simfonije (u Es-duru i h-molu) uz fragmente treće simfonije (u A-duru); Slika sa srednjoazijskih stepa (simfo nijska pjesan); za klavir: Mala suita i Parafraze; dva gu dačka kvarteta (u A-duru i D-duru), te stavak Serenata alla Spagnola za gudački kvartet po motivu b-Ia-f. što su ga ruski skladatelji napisali u počast ruskom nakladniku Be lajevu; desetak popjevaka (romansa), te finale za baletnu operu Mlada, koju je zamislilo više ruskih skladatelja za jedno. U ostavini B-ovoj bilo je još komornih glazbenih djela, koja ni do danas nisu objavljena. B . je u svom stva ranju doista pošao putem, što su ga u svom proglasu na BOROJEVIć javnost zacrtala "Petorica«: on je osluškivao glas ruskoga puka, a ruska priroda i krajina davala mu je "grubu gra du« za umjetničko obrađivanje. U Zagrebu je izvedena B-ova opera Knez Igor prvi put 16. XII. 1922, dok su Polovjecki plesovi iz te opere izvedeni već prije kao ba letni divertissement. LIT.: Stasov, A . B. , Petrograd 1889; G. E. H . Abraham, B., the Man and his Music, London 1927; K. Nef, Die Sinfonien A. B -s, Schweizerische Musikzeitung 1911. B. S. BORODINO, selo uz rijeku Moskvu na cesti između Smolenska i Moskve, Dne 7. IX . 1812 odigrala se tu krvava bitka između Napoleona i Kutuzova. Trajala je 10 sati i stajala mnogo žrtava na francuskoj i ruskoj strani. Rusi su se iza bitke povukli, a Napoleon je ušao u Moskvu. Z. D-i. BOROJEVlć, 1. Miloš, * Staza 3. X. 1871, t Bjelovar 5. III. 1932, učitelj, županijski škol. nadzornik i pedago pi sac. Po predavanjima prof. Theodora Ziehena priredio je i izdao radnju Urođene defekt-psihoze kod djece, urođe na slaboumnost (1929). U "Napretku« je objavio više ra dova, kao Seksualno uzgajanje (1910); K pitanju uzgojnih ciljeva (1915); Duševna djelatnost u svijet/u filozofije (1920). Preveo je Layevu knjigu Temelji i principi škole akcije. J. D, NAPOLEON KOD BORODINA 2. Nikola, * Otočac 1796, t Karlovac 23. II . 1872 , upravni vojni činovnik u Krajini i srpski pjesnik. Objavljivao je rodoljubne i pobožne pjesme u Dragoljubu, Danici, Sedmi ci iVojvođanci. LIT.: Vrlo mršavi podatci o njemu u spomen slovu prote Nikole Be govića (Srpsko-Dalmatinski Magazin, XXX .) i u članku A. Gavrilovića, Branko i Borojević, Kolo, knj. IV . , 1902. M.U. 3. Svetozar, pl. od Bojne, barun, * Umetić u Hrvatskoj 13, XII. 1856, t Celovec 23. V . 1920 , austrougarski voj skovođa, stupio 1876 u ces. kralj. vojsku, sudjelovao u bosansko-hercegovačko j vo j ni 1879, svršio austro-ugarsku višu ratnu školu te kao ka petan preuzet u generalni stožer. Zapovijedao je pred rat (sa sjedištem u Zagre bu) ugarsko-hrvatskom 42. domobranskom divizijom, a u svjetski rat krenuo je kao zapovjednik 6. vojnog zbora, da preuzme onu austro-ugar sku 3. vojsku, koja je pred borbe u Karpatima bila teško načeta. Sa svojom izvanre dnom energijom i nadare nošću pravoga vojskovođe uspio je ustaliti frontu baš s tom vojskom, koja se borila SVETOZAR BOROJEVIc u najvažnijem prostoru zapa dnih Karpata kod klanca Dukla i Ljupkov i zatvarala Ru sima izravan put u srce monarhije na Dunav preko Košica. Conrad von H6tzendorf osobito ga je cijenio. Smatran je od sviju pravim vojskovođom. Sudbina mu je bila prije smrti sklona, jer je postavljen u početku talijan skog rata na pravo mjesto, na najranjaviju točku austro ugarskog boka, na Soču. Tu je on, koji je već u Kar patima bio stup obrane i kojemu je prije bilo suđeno, da sudjeluje u velikom gorličkom prodoru, uspio, da s malom vojskom od 30-40 bataljuna zadrži prvu talijansku navalu. Kasnije se stvorila glasovita šesta armeja generala
