Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/98

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice


90 BORNU ­ BOROBUDUR, Hram dajom U ropstvo. To je trgovačko zanimanje cvalo do ne­ davna, a danas je u B. glavno poljodjelstvo. Središte je prometa grad Kuka (preko 20.000 stan.) nedaleko Cadskoga jezera. I ovdje stanuju bojovni Kanuri srednjega stasa i crne puti. B. je nekad bila moćna država. Cvala je oko 1600. Po­ četkom 19. st. oslabiše je Fulbe, ali je opet pridiže sultan Omar, koji je umro 1881. On je mnogo pomagao njemačke istraživače Bartha (Reisen und Entdeckungen in Nord- und Zentralafrika, 5 sv. , Gotha 1857), Rohlfsa (Quer durch Afrika, 2 sv., 1874-75) i Nachtigala (Sahara und Sudan, 3 sv. , Berlin 1879-89). Sada je glavni grad domaćega vla­ d~ra (šeiha) Dikoa (20.000 stan.), no vlast mu je samo pri­ VIdna, jer B. postade oko 1900 plijenom evropskih vele­ vlasti, pa je iza 1919 najveći dio zemlje pod Britskom Nigerijom, a munji u mandatnom području Kameruna pod ~r~~cuziI?a. Ze~jezničke pruge, autostrade i telegrafske Imlje OSIguraVaju gospodstvo Evropljana i eksploataciju bogate zemlje. LIT.: A. Schultze, Das Sultanat Bornu mit besonderer Beriicksichti­ gun g Deutsch-Bornus, Essen 1910. A.M.S. BOROBUDUR (Boroboedoer), budhističko svetište na Javi, u Malajskom arhipelagu, u blizini grada Djokjakarte; ~.ram iz 8. ili 9. st. vrlo je lijepa građevina sa bas-relje­ hma, koji se nalaze na devet velikih terasa, a prikazuju Budhu. To je jedan od najznatnijih spomenika javanskoga graditeljstva (--+ Budhizam). BORODIN, Aleksandr Por­ firjevič, * Petrograd 1834, 'f Petrograd 1887. Liječničke nauke i kemiju učio je u Pe­ trogradu, pa je najprije bio vojnički liječnik, poslije pro­ fesor liječničke akademije i akademik. Mnogo se uza svoj naučni rad bavio i glazbom. Bio je član mladoruske sku­ pine skladatelja, poznate pod imenom "Petorice«. Glazbu je ozbiljno proučavao po uputama Balakireva. Na broj­ nim svojim putovanjima upo­ znao je znamenite suvre­ mene glazbenike, među njima i Liszta. Kao skladatelj svije- ALEKSANDR BORODIN sno je oblikovao ruske naro­ dne glazbene motive, pa i motive istočnjačkih naroda u svojim većim skladbama. Najznatnija su njegova djela: velika opera Knez Igor; dvije simfonije (u Es-duru i h-molu) uz fragmente treće simfonije (u A-duru); Slika sa srednjoazijskih stepa (simfo­ nijska pjesan); za klavir: Mala suita i Parafraze; dva gu­ dačka kvarteta (u A-duru i D-duru), te stavak Serenata alla Spagnola za gudački kvartet po motivu b-Ia-f. što su ga ruski skladatelji napisali u počast ruskom nakladniku Be­ lajevu; desetak popjevaka (romansa), te finale za baletnu operu Mlada, koju je zamislilo više ruskih skladatelja za­ jedno. U ostavini B-ovoj bilo je još komornih glazbenih djela, koja ni do danas nisu objavljena. B . je u svom stva­ ranju doista pošao putem, što su ga u svom proglasu na BOROJEVIć javnost zacrtala "Petorica«: on je osluškivao glas ruskoga puka, a ruska priroda i krajina davala mu je "grubu gra­ du« za umjetničko obrađivanje. U Zagrebu je izvedena B-ova opera Knez Igor prvi put 16. XII. 1922, dok su Polovjecki plesovi iz te opere izvedeni već prije kao ba­ letni divertissement. LIT.: Stasov, A . B. , Petrograd 1889; G. E. H . Abraham, B., the Man and his Music, London 1927; K. Nef, Die Sinfonien A. B -s, Schweizerische Musikzeitung 1911. B. S. BORODINO, selo uz rijeku Moskvu na cesti između Smolenska i Moskve, Dne 7. IX . 1812 odigrala se tu krvava bitka između Napoleona i Kutuzova. Trajala je 10 sati i stajala mnogo žrtava na francuskoj i ruskoj strani. Rusi su se iza bitke povukli, a Napoleon je ušao u Moskvu. Z. D-i. BOROJEVlć, 1. Miloš, * Staza 3. X. 1871, t Bjelovar 5. III. 1932, učitelj, županijski škol. nadzornik i pedago pi­ sac. Po predavanjima prof. Theodora Ziehena priredio je i izdao radnju Urođene defekt-psihoze kod djece, urođe­ na slaboumnost (1929). U "Napretku« je objavio više ra­ dova, kao Seksualno uzgajanje (1910); K pitanju uzgojnih ciljeva (1915); Duševna djelatnost u svijet/u filozofije (1920). Preveo je Layevu knjigu Temelji i principi škole akcije. J. D, NAPOLEON KOD BORODINA 2. Nikola, * Otočac 1796, t Karlovac 23. II . 1872 , upravni vojni činovnik u Krajini i srpski pjesnik. Objavljivao je rodoljubne i pobožne pjesme u Dragoljubu, Danici, Sedmi­ ci iVojvođanci. LIT.: Vrlo mršavi podatci o njemu u spomen slovu prote Nikole Be­ govića (Srpsko-Dalmatinski Magazin, XXX .) i u članku A. Gavrilovića, Branko i Borojević, Kolo, knj. IV . , 1902. M.U. 3. Svetozar, pl. od Bojne, barun, * Umetić u Hrvatskoj 13, XII. 1856, t Celovec 23. V . 1920 , austrougarski voj­ skovođa, stupio 1876 u ces. kralj. vojsku, sudjelovao u bosansko-hercegovačko j vo j­ ni 1879, svršio austro-ugarsku višu ratnu školu te kao ka­ petan preuzet u generalni stožer. Zapovijedao je pred rat (sa sjedištem u Zagre­ bu) ugarsko-hrvatskom 42. domobranskom divizijom, a u svjetski rat krenuo je kao zapovjednik 6. vojnog zbora, da preuzme onu austro-ugar­ sku 3. vojsku, koja je pred borbe u Karpatima bila teško načeta. Sa svojom izvanre­ dnom energijom i nadare­ nošću pravoga vojskovođe uspio je ustaliti frontu baš s tom vojskom, koja se borila SVETOZAR BOROJEVIc u najvažnijem prostoru zapa­ dnih Karpata kod klanca Dukla i Ljupkov i zatvarala Ru­ sima izravan put u srce monarhije na Dunav preko Košica. Conrad von H6tzendorf osobito ga je cijenio. Smatran je od sviju pravim vojskovođom. Sudbina mu je bila prije smrti sklona, jer je postavljen u početku talijan­ skog rata na pravo mjesto, na najranjaviju točku austro­ ugarskog boka, na Soču. Tu je on, koji je već u Kar­ patima bio stup obrane i kojemu je prije bilo suđeno, da sudjeluje u velikom gorličkom prodoru, uspio, da s malom vojskom od 30-40 bataljuna zadrži prvu talijansku navalu. Kasnije se stvorila glasovita šesta armeja generala