Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/97

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice


89 BORNHOLM

(Folo dr. F . SIoediner, Berlin) I:lORJ-EO, Selo s mostom od jednoga balvana dobara i dvoraca. Ovaj otok davnih Vikinga pripada trajno Danskoj od 1658. Glavno mjesto je luka Ronne. U njemu je oko 10.000 , a na čitavom otoku 45.530 stan, O.O. BORNIER, Henri, vicomte de, * Lunel 25. XII . 1825 . t Pariz 27. I. 1901 , francuski pisac. Potomak stare porodice iz Languedoca. G . 1845 otišao je na pravne nauke u Pariz. Tu je izdao zbirku stihova Les premieres feu illes (1845) j predložio Theatre-Fran9aisu dramu Le Mariage de Luther (1845). Sabrane pjesme tiskane su mu 1881. Tu su u prvom redu tri velike pjesme: L'Isthme de Suez (1861), La France dans l'Extreme-Orient (1863) i Eloge de Chateaubriand (1864), koje je nagradila Francuska akademija. B. je napisao za kazalište više komada, među ostalima La Fille de Roland (1875); Les Noces d'Attila (1880); Maho­ met; Le Fils de l'Aretin; France ... d'abord (1900). U prozi je objavio tri romana: La Lizardiere (1883), Le Jeu des Vertus (1885) i Comment on devient belle. . . P. Cl. BORNIT, mineral --+ Bakrena šarena pakovina. BORNITZ, Jakob (Bornitius Jacobus), istaknuti pisac iz doba merkantilizma. Glavna su mu djela: Aerarium sive tractatus politicus de aerario sacro ... (Frankfurt 1612) i 7'ractatus politicus de rerum sufficientia in republica et civitate procuranda (Frankfurt 1625). Svoja razlaganja osla ­ nja uglavnom na djela Jeana Bodina. U državnim dome­ nama vidi temelj državnih financija. Spominje izvanredne prihode od privrednih poduzeća, monopola, lutrije i pro­ daje posjeda te slučajne prihode (konfiskacija, okupacija, ošasna imovina, ratni plijen i dr.). Zagovara i poreze, koji se mogu uvoditi samo u nuždi. Z.H. BORNMUllER, Josip F. N ., * Hildburghausen (Tirin­ gija), 6. XII. 1862 , botaničar. Poslije gimnazije svršio je vrtlarsku školu u Potsdamu. Od 1886 mnogo je putovao i sabirao bilje. Bio je isprva inspektorom botaničkog vrta u Beogradu, a kasnije kustosom Haussknechtova herbara u Weimaru i postigao naslov profesora. Veoma je mnogo pisao o flori Balkanskog poluotoka i Orijenta. LIT.: Bornmii/ler-Feslschrifl (izdao O. Schwartz), Berlin (Fedde) 1938. 1. P. (FolD dr. F . SIDediner, Berlin) BORNEO, Grob poglavice plemena Dusun - BORNU BORNSTEIN, Heinrich, * Hamburg 4. XI . 1805 , t Beč 10. IX . 1892 , kazališni ravnatelj. Prije dolaska u Zagreb bio je ravnatelj kazališta u Ljubljani i Linzu. Od 1. IV . 1839 bio je zajedno s bratom Karlom zakupnik starog za ­ grebačkog kazališta na Markovu trgu, u kojem su davali njemačke predstave. H . B. je napisao u 46. broju Gajeve Danice Ilirske od 16. XI . 1839 članak O utemeljenju ilir­ skog narodnog kazališta, u kojemu predlaže, da se osnuje domaća dramska družina s predstavama na ilirskom je­ ziku. G . 1840 uređivao je Croatiju. Za uprave braće B. da ­ vana je 10. VI . 1840 prva predstava na hrvatskom jeziku, Kukuljevićeva drama Juran i Sofija. H. B. je napustio Za­ greb 1840 otišavši u Trst, kamo ga je brat K. slijedio 1841. H. B. je kasnije bio član raznih njemačkih pozornica, zatim redatelj Talijanske opere u Parizu, G. 1848 iselio se u Ame­ riku, gdje je bio farmer, izdavao novine, upravljao kazali­ štem u St. Louisu, a u ratu 1862 borio se na strani lin­ colna kao pukovnik njemačkih dobrovoljaca. Kasnije je bio američki konzul u Bremenu i prevodio drame, zatim (FolD dr. F. SIDediner, Berlin BORNEO, Žene iz plemena Dusun i signalni bubanj proputovao Italiju, a pred kraj života se smjestio u Beču, gdje je djelovao u raznim kazalištima. Objelodanio je za ­ nimljive memoare Fiinfundsiebzig Jahre in der Alfen unci N euen Welf. Memoiren eines U nbedeutenden (2. izd. Leip­ zig 1884), u kojima opisuje i svoje djelovanje u Zagrebu (1839-1840) s obilnim podatcima o tadašnjim kazališnim i društvenim prilikama. U Zagrebu je s njim djelovala kao glumica i pjevačica nje!!ova supruga Marija. LIT.: Deželić, Iz njemačkog Zagreba. S.B. BORNU, prostrana nizina usred Sudana (oko 115.000 km2 ), nagnuta od gorskih kosa na jugu, koje su visoke oko 300 m, prema čadskom jezeru na sjeveru. Podneblje je čitave godine vrlo vruće, ljeti i do 40° C po noći. Za vri­ jeme kiša nastaju poplave i groznice, no onda je B. zelen i bujnoga raslinstva, a inače je pretežno suha stepa. U ze ­ mlji ima mnogo divljači (gazele, antilope, nojevi, slonovi, žirafe, lavovi, nosorošci, krokodili), a goje se deve, gove­ da, konji, mazge, zebu, koze i golubi. Flora je bogatija samo na jugu. U tropsko j bujnosti uspijevaju sikomore, akacije, kaučukovci i različite palme, a goji se kukuruz, proso, riža, pamuk. Stanovništvo nije jednolično. Najbroj­ niji i najjači su Kanuri, po vjeroispovijesti muslimani kao Arapi, Tibbu, Fulbe i Kanembu, a još su pogani mnogo­ brojna crnačka plemena, koja su prorijeđena lovom i pro­