Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/96

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice


88 BORNEMISSZA - BORNHOLM BORNEO akvarela u postimpresionističkom stilu. Predsjednik je Društva madžarskih likovnih umjetnika. J. G-r. BORNEO, najveći od Velikih Sundajskih otoka u Ma­ lajskom arhipelagu, po veličini treći na Zemlji. Zaprema tLOkutnu površinu od 736.000 km2 , koja je jednaka četvero­ kutu s vrhovima kod Sušak a, Marseillea, Pariza i Danziga. Raspolavlja ga ekvator i meridijan od 115° ist. duž. Gr. Reljef otoka je vrlo jednostavan. Od središnjega masiva granaju se na sve strane prema primorju nizovi planina, od kojih je najviša okrenuta prema S s najvišim vrhom Kinibalu (4170 m). Među ovim planinskim spletovima, koji su visoki 1200 do 1800 m, uvalile su se prostrane depresije, kojima teku k moru mnoge rijeke: prema J Barito, na JZ Kapuas, na l Makaham i t. d., a sv e te tekućice dobivaju obilatu vodu ili od stalnih kiša (na SZ) ili od ljetnoga mon­ suna (na JI). Bilje i životinjstvo je ovdje kao svuda u Ma­ lajskom području, a stanovništvo je dijelom urođeničko (primitivni Dajaci) i doseljeno (Malajci, Kitajci, Arapi i Hindu). Stanje i oblici njihove civilizacije su različni: neki su poluobrazovani, drugi u prirodnom stanju, a treći se uz pomoć evropskih vlasti i glavnica pridigoše kao malogdje po Australazijskom otočju. Rudno blago otoka je dosada vrlo slabo poznato, a još slabije iskorišćeno. Ima ugljena na otočiću Labuanu, zlatonosnoga pijeska, nalazišta dija­ manata, petroleja, ponešto platine, pa kositera. Još više ima dobara u bilju i životinjstvu, osobito u bilju. U tomu su glavni izvori privrede, koja pritječe iz tropskih šuma i od kulture tla (riža, duhan) u primorju i po dolinama. Trgo­ vina je neznatna, ali se pomalo ipak razvija, pače i izvozna (građevno drvo, duhan, guma, kopra) i uvozna (platno, ma ­ nufaktura, strojevi, sol, opium). Najveći dio otoka (2/3 po­ vršine i l i y2 mil. stan.) pripada Nizozemskoj, koja ga je razdijelila u dvije pokrajine: zapadnu (145.000 km2 i 600.000 stan. , od toga 300.000 Dajaka i ostalo Malajci) s glavnim gradom Pontianakom, i jugoistočnu pokrajinu (406.000 km2 i gotovo l mil. stan. , od toga polovica Dajaka) s glavnim CELEBES gradom Bandjermassinom. Sjevernu trećinu otoka (206.000 km2 i 835.000 stan.) drže Englezi izravno, odnosno pod pro­ tektoratom. Pod protektoratom su od 1888 dva sultanata, Brunei i Saravak. Portugalci su otkrili otok oko 1510, a s kolonizacijom su započeli Nizozemci oko 1600, no 17. i 18. st. je ispunjeno borbama sa Španjolcima i Englezima za prevlast. Uza sve to se nije znalo gotovo ništa o unu­ trašnjosti do naših dana. Osnovne crte geologije, orogra­ fije i hidrografije čitavog otoka su proučili tek krajem 19. st. putnici Posewitz, Karl Bock i Enthoven. N.Ž. BORNEOL, C 10H 1S O, dobiva se redukcijom kamfora. d-Borneol zove se još Borneokamfor. Dolazi u mnogim ete­ ričnim uljima u esterificiranom obliku, tako u ulju ružma­ rina, lavandule i različnih četinjača, kod posljednjih u obli­ ku bornilacetata, koji miriše po smrekovini. U čistom sta­ nju dolazi u prirodi u šupljinama drva kao i ispod kore stabla Dryobalanops Camphora (Fam. Dipterocarpaceae), Kristalizira u šesterostranim listićima ili pločicama. Tali se kod 203° C, zakreće polariziran') svijetlo na desno [a] D = + 37,4°. Njegov antipod l-borneol zove se još Ngai-kamfor, a dobiva se uglavnom iz eteričnog ulja različitih vrsta Va­ leriana. Terapeutski važan je borniIni izovalerijanat, koji dolazi u medicini pod imenom bornival i mnogo se upo­ trebljava kod neuroze, histerije, neurastenije, epilepsije, nervoznih poteškoća želuca i u ginekološkim slučajevima. Osim toga podražuje tek. N. N-ć. BORNHOLM, otok u Istočnom moru, zaprema 587 km2 • Sjeverni dio je građen od granita i gnajsa, a južni, nešto niži, od paleozojskih i mezozojskih naslaga pješčenjaka i škriljavaca. Sjeverna, istočna i zapadna je obala visoka i vrlo strma. Na zapadu su u jurskom pješčenjaku dosta bo­ gate naslage ugljena. Doline na sjeveroistočnoj i južnoj strani otoka odlikuju se bujnom vegetacijom. Stanovnici danskog podrijetla bave se ribolovom (losos i haringe), za ­ tim uzgajanjem svinja i ovaca, a nešto i poljodjelstvom i industrijom. Sela na otoku nema, nego samo pojedinačnih