Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/83

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice


75 BORANJE SLOJEVA - BORBENI ČAMCI (Foto J. Poljak) UZDIGNUTI SLOJEVI JURSKIH NASLAGA KOMA U JUŽNOM VELEBITU klinaine S usporednim krilima i lepezaste bore. Prema položaju osi korita ili svoda mogu biti uspravne, kose i Ideće bore. Postanak boranja slojeva pripisuje se djelo­ vanju bočnog tlaka na vodoravne slojeve, koji su pod jakim tlakom postali plastiči!i i spo­ sobni da se giblju. Bo ­ ranje slojeva najvažni­ ja je geološka pojava, jer su prostrana podru­ čja svih kontinenata iz ­ građena od boranih slo ­ jeva, a od osobite je važnosti boranje za po­ stanak gora, jer ove za ­ hvaljuju svoj postanak i svoj oblik usporednih lanaca nagomilavanju bora. J.P-k. BORAžINA (Borago officinalis L.) je jedno­ godišnja biljka iz poro­ dice oštroliska (v.) s eliptičnim donjim listo­ vima i poput neba pla­ vim cvjetovima, koji imaju koturast vjenčić s jajastim režnjevima oboda. Gaji se tu i ta­ mo kao povrće, a su ­ sreće se (naročito u pri­ morskim krajevima) i (Foto J. Poljak) poludivlja. S. H-ć. BORANI SLOJEVI TRIJASKIH

NASLAGA NA SAMARU U DUR­

BORBAS, Vincze, * Ipoly-Litke 29.VII . 1884, MITORU

U sedlu maleno tjeme iIi antiklinala

tKološvar 17.VII . 1905, botaničar. Imenovan je 1898 vanrednim profe­ .r-- ------ ------ -, sorom na peštanskom sveučilištu, a 1902 redo­ vitim profesorom na sveučilištu u Kološvaru. Na polju floristike i si ­ stematike publicirao je oko 900 radova. Radi botaničkog istraživanja obašao je u nekoliko navrata i razne krajeve Hrvatske (1869, 1875 ­ 77, 1881 i 1884). Za nas je važna njegova obra­ da flore Krka i Raba (1877), te brojni prilozi pod naslovom Cor res­ pondenz u Osterreichi­ sche botanische Zeit­ schrift. ___ __ __ __ __ __ _--"1 LIT.: A. Degen, Borbas V. Magy. bot. lap.. IV ., BORAžINA 1905. 1. p, (Foto J. Poljak) BORA"'E NASLAGE TRIJASA U šKRčKOM žDRIJELU NA DURMITORU. Antiklinale, sinkIinale i polegnute bore BORBA ZA OPSTANAK ili za život (»struggle for life«) je slikovit izričaj za djelotvorni prirodni faktor u Darwi­ novoj teoriji probira ili selekcije. Svaka vrsta živih bića na Zemlji proizvodi daleko više potomaka nego što ih se može održati u životu i nego što ih je potrebno, da se održi sama vrsta. Ali uza sve silno potomstvo ne mijenja se u glavnom broj jedinaka same vrste. Obično nadomjeste roditelje samo dvoje mladih odraslih potomaka, koji se dalje pobrinu za opstanak vrste. Bezbrojna ostala njihova braća propadaju u borbi za opstanak radi najrazli­ čitijih razloga, koji proistječu iz zajedničkog opstanka svih faktora okoline, u kojoj žive. One jedinke, koje nisu bilo čime najbolje odgovarale svim tim zahtjevima, propale su. Na životu su ostale samo one, koje su imale najviše spo ­ sobnosti, da se odupru svim tegobama i nedaćama života j da se najbolje prilagode svim promjenama i novim zahtje­ vima. Borba za opstanak očituje se u prirodi u toliko različitih oblika, u koliko postoje odnosi između pojedinih bića i okoline, t. j . čitave prirode, u kojoj žive (--+ ekologija). Kako postoje tri glavne skupine tih odnosa: prema sredini, u kojoj se zadržavaju, prema raznovrsnim drugim bićima i najposlije prema istovrsnima, to L. Plate razlikuje i to­ liko oblika te borbe. Konstitucionalna je borba prilagođi­ vanje zahtjevima sredine (uzduh, voda, tlo, klima, svijetlo i t. d.) , interspecijalna borba je utakmica između bića različitih vrsta, a intraspecijalna borba je natjecanje isto­ vrsnih bića (za hranu, stan i t. d.). Ta ideja o borbi za opstanak, o neprestanom natjecanju za održavanje života, bila je u znanosti o životu vrlo plodna, jer se nije ograničila samo na slikovitu oznaku vanjske borbe gotovih bića s prirodom, nego je od W. Rouxa unesena i u sama živa bića. I među sastavnim dije­ lovima svakog bića, od najvećih organa do staničja i sta­ nica, postoji također utakmica za što bolji napredak. Tom utakmicom uzdržava se unutrašnje ustrojstvo svakog bića u stalnom skladu sa životnim potrebama, svi se dijelovi tijela funkcionalno prilagođuju, i tako svako živo biće sebe regulira, što je jedna od glavnih karakteristika organizma. Za ovu Rouxovu teoriju o borbi dijelova u živom biću možemo naći bezbroj primjera u svakom životinjskom tijelu, jer je ono proizvod njihove zajedničke funkcionalne prilagodbe. U širokom plosnatom tijelu kornjače svi su organi plosnati, široki i simetrično poredani; u dugačkom i oblom tijelu zmije su dugački i obli, poslagani jedni iza drugih, a za jedno pluće nije bilo ni mjesta i t. d. N . F -k. BORBENA KOLA -+ Kola. BORBENI čAMCI, veliki, brzi motorni čamci, naoružani torpedima, lakim brzometnim topovima i strojnim puška­ ma, a vrlo su važni sastavni dijelovi mornarice, naročito za manje mornarice i za uža mora. Torpedni napadaji s površinskih jedinica traže što veće iznenađenje, zato napadač mora imati što manju silhuetu i što veću brzinu. Male su dimenzije osobito povoljne za noćne i bliske napadaje, a velika brzina omogućuje uspje­ šno probijanje kroz vatru protutorpednog oružja kao i brzo udaljivanje iz djelokruga topništva. Lansiranje izbliza daje znatno veću vjerojatnost pogotka nego lansiranje iz ­ daleko. Moderni torpedi imaju doduše vrlo znatne domete, ali kod takvih dalekih lansiranja pruža se i mogućnost izbjegavanja pogotka, a osim toga su i putanje torpeda u