76 BORBENI ČAMCI - BORčIĆ posljednjem dijelu manje precizne. Usto se od moderne torpedne jedinice traži, da uz brzinu i mali deplacement ima vrlo dobre pomorske osobine: razvijanje velikih brzina u što kraćem razdoblju i kod svih vremenskih prilika. Tor piljarke na parni pogon polučile su vrlo znatne brzine, ali uz povećanje prijašnjeg deplacementa i dimenzija. Takva povećanja omogućuju jače naoružanje, veći akcioni radij, znatno udobniji smještaj kao i veći broj posade. No ove torpiljarke nisu obično u stanju, da se nezapaženo približe i napadnu protivnika ni noću ni danju, niti da u najkra ćem vremenu razviju svoju maksimalnu brzinu i da tako pospješe prilaženje kao i udaljivanje. Ovo je posljednje naročito važno, jer iako se za sam napad kadikad prepo ručuje što polaganija vožnja, za udaljivanje je gotovo uvi jek potrebno razviti najveću brzinu. Međutim veliki na predak motora kao i l1.iročite metode brodogradnje omo- BORBENI C:AMAC gućili su već u prvim godinama svjetskog rata konstruk ciju motornih torpiljarki malog deplacementa, velikih brzina i relativno vrlo dobrih pomorskih osobina. Ove se jedinice nazivaju b. č., motorne torpiljarke (one malo većeg tipa), Schnellboote, kod Talijana Mas (Motoscafi anti sommergibi1i, jer su naročito prikladni za traženje i uni štavanje podmornica). Danas se uglavnom razlikuju tri tipa motornih torpiljarki ili borbenih čamaca. Nijemci su na ročito usavršili tip zvan »deplasman«. On ima manje ili više normalan oblik maloga broda ili čamca, samo su rebra, kao i krma i pramac naročito konstruirani uz osobito čvrstu i brižljivu izradu cijeloga brodskog trupa. Građevni su materijal posebno drvo i djelomično legure lakih metala. Od metala su i lansirni aparati. Stro jevi se sastoje od tri glavna benzinska motora, svaki po 1000 KS, i jednog manjeg pomoćnog motora. Kod naj novijih tipova uvedeni su samo Dieselovi motori, čime se je malo izgubilo na brzini, ali se je znatno podigla sigurnost protiv požara i postiglo lakše snabdijevanje po gonskim materijalom. Tonaža ovih motornih torpiljarki iznosi 50 do 90 tona, dužina im je 43 m, širina 4,3 m, a gaz 1-5 m; njihovo naoružanje sastoji se od dva lansirna aparata od 533 mm, jednog lakog topa i dVije do tri strojne puške. Za lov na podmornice imaju čamci naročite sprave za osluškivanje šumova i podvodne bombe. Poje dini tipovi mogu se upotrijebiti i za traženje mina. Brzina iznosi preko 34 čvora, pomorske su im osobine vrlo dobre. Englezi su prvi gradili čamce na »stepenicu« (step boats, Stufenboote), a u posljednje doba prešli su i na najmoderniji način gradnje, tako zvani tip »tvrde kičme« (hard chine). Čamci na stepenicu imaju tu prednost, da mogu postići vrlo velike brzine i sa znatno slabijim motorima od onih na oba ostala tipa. Ipak su ti čamci manje prikladni za more nego drugi. Tip »hard chine« konstruirao je i usavršio inžinir Scott Paine, stručnjak za brze motorne čamce. Scottove su mo torne torpiljarke za 6 do 7 čvorova brže od tipa »depla sman«, a imaju i vrlo dobra pomorska svojstva. Kostur se ovih jedinica sastoji od naročito konstruiranih rebara u obliku dvostrukog čuna. Taj sistem daje nesamo naj manji otpor, nego i vrlo znatno povećava stabilitet i čvrstoću. Kičma je tih čamaca vrlo tvrda i otporna, oni tako reći lebde i skaču na valovima, iako kod toga dobivaju vrlo teške udarce. Kod jedne vožnje i kod valova visine od 3 do 6 metara držao se je Scottov mo torni torpiljer znatno bolje nego razarač, koji ga je pratio. Razarač je mogao protiv mora voziti s najviše 22 čvora, dok je torpiljarka dostigla preko 30 čvorova. Naoružanje čamca opisanog tipa uglavnom je iste jačine kao kod onih prije spomenutih, ali je njihoV' deplacement nešto manji, oko 40 tona, a brzina je veća, oko 43 čvora. Talijanski su Mas-ovi za vrijeme svjetskoga rata kod otoka Premude potopili austro-ugarski superdreadnought Szent Istv/m, pred Trstom oklopnjaču Wien, a poznata je i vožnja Gabrijela D'Annunzia borbenim čamcem Bakar skim zaHvom. Inače su se borbeni čamci osobito istakli kod napadaja Engleza na sovjetsku mornaricu u Kronstadtu. U sadašnjem su ratu mnogo spominjani njemački borbeni čamci i njihovi uspjesi u Kanalu i obližnjim vodama. Ipak izdržljivost protiv modernog automatskog oružja slaba, a oni, koji imaju benzinske motore, izloženi su i velikim opasnostima požara. Osim toga imaju zbog svoje nizine i ograničen vidokrug, napose kod slabijih vremenskih prilika. U svjetskom su ratu pokušali i s bežičnim upravljanjem vrlo malih tipova borbenih čamaca (bez posade), ali bez većih uspjeha. U USA se često spominje vrst b. čamaca pod imenom »moskito«. Ar. P. BORBE S BIKOVIMA (španj. fiertas, corridas iH fun cio nes de toros), španjolske narodne igre uvedene i u Ame rici i južnoj Francuskoj, a izvode se iz sredovječnih viteš kih turnira (možda i arapskih), ali se dovode u vezu i sa sličnim produkcijama starih Grka i Rimljana. Izvode se u posebnim amfiteatrima (plaza de toros), od kojih najveći u Sevilli ima mjesta za 20.00 gledalaca. Borci (toreadores ili toreros) dijele se na konjanike s kopljima (picadores), na pješake (campeadores ili chulos, zatim banderilleros) prvi zadržavaju bika crvenim plaštevima (capa), drugi vrpcama okićenim strjelicama (banderillos) - i napokon na glavnog borca (espada ili matador), koji ima preko lijeve ruke svilenu maramu (muleta), a u desnoj goli mač (espa da), kojim treba da zadade biku smrtni ubod. BORCHARDT, l. Carl Wilhelm, * 1817, t 1880, nje mački matematičar. Njegove matematičke rasprave izdala je Pruska akademija znanosti i umjetnosti 1888; njegovo je ime napose vezano uz Journal der reinen und ange wandten Mathematik, koji je on poslije smrti Crel1eove uređivao Sve do svoje smrti. Podržavao je tijesne veze s velikim matematičarima svog doba, napose sa Lejeune- Dirichletom, Besselom, Neumannom i Jacobijem. S.Š. 2. Rudolf, * Konigsberg 9. VI . 1877 , njemački pjesnik, živio većinom u Italiji, studirao klasičnu filologiju i arheo logiju. Kao pjesnik ide u kolo »harontika«, koji su se skupljali oko časopisa Charon. Oni naglašuju, da nijedna pjesma ne može drugoj naličiti po vanjskoj formi, t. j . da ima toliko pjesničkih oblika, koliko i pjesama, i traže pri prost način izražavanja, kako govori nikakvim stranim utjecajima nenatrunjeno dijete. Epska pjesma Die Halb gerettete Seele, 1920. Drama Piipstin Jutta, 1920, obrađuje sredovječnu priču o ženi, koja je pomoću vražjom postala papom (neki ženski Faust). Božićna igra Krippenspiel, 1922. Vrsni prijevodi Tacita, Platona i Dantea. G.Š. BORCHGRAVE, Emile de, * Gand 1837, t Ixelles 1917, belgijski historičar. Cijenjena su mu djela Histoire des colonies belges qui s' etablirent en Allgemagne pendant le XlIe et le XlIle siecle, 1865, Histoire des rapports de droit public qui existerent entre les provinces belges et l' empire d' Allemagne, 1870, Essai historique sur les colo nies belges qui s'etablirent en Hongrie et en Transylvanie pendant les Xle, XIle et XIlle siecles, 1871 , La Serbie admi nistrative, economique et commerciale, 1883 , i jedna radnja o caru Dušanu u Bulletin de l'Academie de Belgique. Bio je član belgijske akademije. J.D.M. BORCHGREVING, Carsten Egebert, * Oslo 1. XII . 1864. Posvetio se najprije šumarstvu i geodetiei, kasnije je mnogo putovao po Novom južnom Walesu i po Queens landu. Kao mornar upoznao je 1894/5 Antarktik, kamo je putovao 1898-1900 na svoju ruku sve do Viktorijine ze mlje (780 50'). Na otoku Martiniqueu proučavao je vulkan ske pojave. Kasnije se povukao u Oslo. Glavno mu je djelo Das Fest/and am Siidpol, 1904. A. G. BORčIć, Berislav, * Sušak 1891. Sveučilište je pohađao u Beču i Bernu i tu stekao diplomu doktora medicine i veterine. Povjerena mu je organizacija epidemiološke službe u Hrvatskoj i Slavoniji, pri čemu je postigao velike uspjehe.
