Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/82

Izvor: Wikizvor
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice

74 BaRAČ - BaRANJE SLOJEVA (Foto J. Kahn, Sarajevo) BORAčKO JEZERO LIT.: T. Smičiklas, Codex diplomatieus, IV . , 236-240: K. Jireček. Die Handelsstrassen und Bergwerke von Serbien und Bosnlen wahrend des Mittelalters, Abhandl. der k. b6hm. Gesellsch. der WISS .• . se r . Vl... lO. sv., 1879; Vl. Skarić, 2upa i grad Borač u BosnI: PrtIOZ.I. Z~ knJt­ ževnost i t. d., 1112. Beograd 1922; Isti. Popis bosanskih spahIja IZ 1123 (1711) godine, GLZM , Sarajevo 1930111. . J.S-k .. BORACKO JEZERO, na sjeveroistočnoj stram Pren] planine u Hercegovini, leži u vrlo lij.epom. i s~ikovitom kraju. Iznad jezera (402 m) strmo se dlzu posumlJen~ stra­ ne Tranjine (1055 m) i Crne gore (1~~3 ~), a oko J~ze~a su sočne livade i njive. Samu depreSIju Jezera ostavIO Je iza čeonih morena diluvijalni ledenjak, koji se je Bora­ čkom Dragom spuštao s Prenja. U jezero utiče i isp~njava ga svojim nanosima Borački Potok, a uzanom klisurom otiče Šištica, pritok Neretve. Površina. jezera ~e oko 2.~ km". Iz Konjica vodI do B. ] . cesta, a kad se osiguraju i udo­ I bnosti boravka, postat će B. j . važno središte ljetnog osvježa­ vanja i zimskog sporta i privući I veliki broj posjetilaca. BORAH,William Edgar, * Fairs­ field (Illinois) 29. VI. 1865 . t 20. I. 1940 , sjeveroamerički političar. Po zvanju odvjetnik u Boise (Idaho), bude 1907 u državi Ida­ ho izabran za senatora te je u ) ( senatu kao član republikanske stranke svojim državničkim i !govorničkim sposobnostima kao i samostalnošću suda došao do prednjačke uloge, naročito za pi­ tanja vanjske politike (od 1924 ~ predsjednik senatskog odbora za vanjske poslove). Pobijao je po­ litiku Wilsona, zauzimao se za ~ samostalnost Filipina, oštro je 1 istupio protiv mirovnog ugovora u Versaillesu i pristupa USA II Ligu naroda; tražio je oslobo­ đenje zaplijenjene njemačke imovine iza rata 1914-18. Mno­ go je pridonio sazivu konferen­ cije za pomorsko razoružanje u Washingtonu (1921) i sklapanju Briand-Kelloggova pakta (1928). BORAJA, l. selo 22 km jugo­ istočno od Šibenika na cesti pre­ ma Trogiru. Pripada općini i ko­ taru Šibeniku. Ima 1157 stan. (1931), katoličku župu i pučku školu. 2. Niska vapnenačka planina (677 m) jugoistočno od sela Boraje. J. R-ć. BORAK (Hippuris vulgaris L.) je trajna, vodena biljka s lineal­ nim, u pršljene smještenim listo­ vima cijela ruba i malim, neugle­ dnim, dvospolnim cvjetovima bez BORAK ocvijeća, koji se sastoje od l praš~i.ka i. l ~uč~a. s podra­ slom, jednogradnom plodnicom. BIljka Je J.edm~ predsta: vnik porodice ipurače (Hippuridaceae), kOJe slste~ats~1 položaj nije još posve osvijetljen. Raste kod nas ~dJeg~Je u jarcima, barama i močvarama. S. H-e. BORAKS ~ Bor. BORAKSNA JEZERA. Neka slana jezera sadrže uz na­ trijske soli i znatnu količinu natrijskog tetraborata (bo: raksa) i zovu se boraksna jezera. Uz razvitak kamene soli i nekih sulfata daju uglavnom materijala za razvitak nekih borskih minerala. Tako se po boraksnim jezerima u Ti­ betu, Kaliforniji, Nevadi i drugdje kristalizira od borata najviše boraks ili tinkal. U Tibetu se nalazi kao stalan pratilac boraksa kamena sol, a u drugim krajevima prate boraks još i neki sulfati. F. T. BORANIĆ Dragutin, * Marija Gorica 19. XII. 1870 , hrvatski jezikoslovac. Osnovnu je školu svršio u Mariji Gorici, gimnaziju i filozofiju s doktoratom (1899) u Za­ grebu. Kao srednjoškolski nastavnik sl1.!žio ~e u Osijeku, Vinkovcima i Zagrebu. G . 1905 postao Je pTlvatan docent na zagrebačkom sveučilištu, a 1909 profesor. Redovni je član HA, kojoj je od 1926 bio. tajnik. Ispoč~!ka. je pj~vao pjesme i prevodio (na pr. Vrchlickoga~, a I?osliJe Je na~cm~ radovima surađivao u Nastavnom vJesmku (kome Je bIO neko vrijeme urednik), Radu i Ljetopisu Aka~emije, u ZNŽO, za koji je kao urednik napisao mnogo cl.anaka. o slavenskim folklorističkim radovima. U Radu Je obJa­ vio više rasprava: O refleksivnim glagolima u hrvatskom jeziku (knj. 140), Onomatopejske riječi za živ,otin/e u sla­ venskim jezicima (knj. 178), a u Nastavnom vJesmku: Raz­ vitak srednje škole u Pruskoj (knj. 14), O privatnom či­ tanju njemačkom (knj. 14), Barbarizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku (Rožić; knj. 13), Suze sina razmetnoga (knj. 8) i t. d . U više izdanja izdao j~ Pravop!s ~rv~!s~oga ili srpskoga jezika (I. izd. 1921). OSIm toga Je Jezlcm sa~ vjetnik Hrvatske akademije za nazive mjesta u Hrvatskoj i Slavoniji. U Narodnim novinama štampao je velik b~oj članaka i feljtona o različitim naučnim i literarnim pOJa­ vima i problemima. E. Š. BORANJA, planina između Krupnja i Zyornika: B: Je gromada od amfibolskog granita, oko kOJe s~ JavlJ~J~ metamorfne paleozojske stijene, a na zapa?noJ stram I mezozojski vapnenci. Najviši je vrh Košutnja Stopa (940 m), preko kojeg se B. spaja s planinom Jagodnjo~. . LIT.: S. Urošević, Boranja - studija kontaktno-metamorfnih pOjava granita, Glas SKA, LXV .• Beograd 1902. P. v-ć. BORANJE SLOJEVA. Taloženo ili sedimentarno ka­ menje je poredano čas u tanje, čas u deblje ploče, nasla­ gane kao listovi II knjizi. Skupove ova­ kvih ploča nazivlju slojevima. Slojevitost je bitna oznaka talo­ ženog kamenja prema neslojevitom vulkan­ skom kamenju. Te­ meljni položaj slojeva je vodoravan, ali ih ima, koji su pomaknuti u posve drugi položaj: više manje su nagnuti i uzdignuti. Nagib se mijenja duž njihova pružanja i prelazi u protivan položaj, tako da slojni niz pokazuje valovito protezanje s izraženim dolovima i bregovima. To su bo­ rani slojevi. Bore u obliku zaobljenog bri­ jega su svodovi ili an­ tiklinale, a bore u obliku dola su korita ili sinklinale. Strane jednih i drugih ozna­ čuju se kao krila bo­ ra. Građa bora je vrlo različita, pa postoje normalne bore ~s pro­ tupadnim krilima, izo­ (Foto J. Poljak) VODORAVNI SLOJEVI RUDISTNOG VAPNENCA NA NEVESINJSKOM POLJU