74 BaRAČ - BaRANJE SLOJEVA (Foto J. Kahn, Sarajevo) BORAčKO JEZERO LIT.: T. Smičiklas, Codex diplomatieus, IV . , 236-240: K. Jireček. Die Handelsstrassen und Bergwerke von Serbien und Bosnlen wahrend des Mittelalters, Abhandl. der k. b6hm. Gesellsch. der WISS .• . se r . Vl... lO. sv., 1879; Vl. Skarić, 2upa i grad Borač u BosnI: PrtIOZ.I. Z~ knJt ževnost i t. d., 1112. Beograd 1922; Isti. Popis bosanskih spahIja IZ 1123 (1711) godine, GLZM , Sarajevo 1930111. . J.S-k .. BORACKO JEZERO, na sjeveroistočnoj stram Pren] planine u Hercegovini, leži u vrlo lij.epom. i s~ikovitom kraju. Iznad jezera (402 m) strmo se dlzu posumlJen~ stra ne Tranjine (1055 m) i Crne gore (1~~3 ~), a oko J~ze~a su sočne livade i njive. Samu depreSIju Jezera ostavIO Je iza čeonih morena diluvijalni ledenjak, koji se je Bora čkom Dragom spuštao s Prenja. U jezero utiče i isp~njava ga svojim nanosima Borački Potok, a uzanom klisurom otiče Šištica, pritok Neretve. Površina. jezera ~e oko 2.~ km". Iz Konjica vodI do B. ] . cesta, a kad se osiguraju i udo I bnosti boravka, postat će B. j . važno središte ljetnog osvježa vanja i zimskog sporta i privući I veliki broj posjetilaca. BORAH,William Edgar, * Fairs field (Illinois) 29. VI. 1865 . t 20. I. 1940 , sjeveroamerički političar. Po zvanju odvjetnik u Boise (Idaho), bude 1907 u državi Ida ho izabran za senatora te je u ) ( senatu kao član republikanske stranke svojim državničkim i !govorničkim sposobnostima kao i samostalnošću suda došao do prednjačke uloge, naročito za pi tanja vanjske politike (od 1924 ~ predsjednik senatskog odbora za vanjske poslove). Pobijao je po litiku Wilsona, zauzimao se za ~ samostalnost Filipina, oštro je 1 istupio protiv mirovnog ugovora u Versaillesu i pristupa USA II Ligu naroda; tražio je oslobo đenje zaplijenjene njemačke imovine iza rata 1914-18. Mno go je pridonio sazivu konferen cije za pomorsko razoružanje u Washingtonu (1921) i sklapanju Briand-Kelloggova pakta (1928). BORAJA, l. selo 22 km jugo istočno od Šibenika na cesti pre ma Trogiru. Pripada općini i ko taru Šibeniku. Ima 1157 stan. (1931), katoličku župu i pučku školu. 2. Niska vapnenačka planina (677 m) jugoistočno od sela Boraje. J. R-ć. BORAK (Hippuris vulgaris L.) je trajna, vodena biljka s lineal nim, u pršljene smještenim listo vima cijela ruba i malim, neugle dnim, dvospolnim cvjetovima bez BORAK ocvijeća, koji se sastoje od l praš~i.ka i. l ~uč~a. s podra slom, jednogradnom plodnicom. BIljka Je J.edm~ predsta: vnik porodice ipurače (Hippuridaceae), kOJe slste~ats~1 položaj nije još posve osvijetljen. Raste kod nas ~dJeg~Je u jarcima, barama i močvarama. S. H-e. BORAKS ~ Bor. BORAKSNA JEZERA. Neka slana jezera sadrže uz na trijske soli i znatnu količinu natrijskog tetraborata (bo: raksa) i zovu se boraksna jezera. Uz razvitak kamene soli i nekih sulfata daju uglavnom materijala za razvitak nekih borskih minerala. Tako se po boraksnim jezerima u Ti betu, Kaliforniji, Nevadi i drugdje kristalizira od borata najviše boraks ili tinkal. U Tibetu se nalazi kao stalan pratilac boraksa kamena sol, a u drugim krajevima prate boraks još i neki sulfati. F. T. BORANIĆ Dragutin, * Marija Gorica 19. XII. 1870 , hrvatski jezikoslovac. Osnovnu je školu svršio u Mariji Gorici, gimnaziju i filozofiju s doktoratom (1899) u Za grebu. Kao srednjoškolski nastavnik sl1.!žio ~e u Osijeku, Vinkovcima i Zagrebu. G . 1905 postao Je pTlvatan docent na zagrebačkom sveučilištu, a 1909 profesor. Redovni je član HA, kojoj je od 1926 bio. tajnik. Ispoč~!ka. je pj~vao pjesme i prevodio (na pr. Vrchlickoga~, a I?osliJe Je na~cm~ radovima surađivao u Nastavnom vJesmku (kome Je bIO neko vrijeme urednik), Radu i Ljetopisu Aka~emije, u ZNŽO, za koji je kao urednik napisao mnogo cl.anaka. o slavenskim folklorističkim radovima. U Radu Je obJa vio više rasprava: O refleksivnim glagolima u hrvatskom jeziku (knj. 140), Onomatopejske riječi za živ,otin/e u sla venskim jezicima (knj. 178), a u Nastavnom vJesmku: Raz vitak srednje škole u Pruskoj (knj. 14), O privatnom či tanju njemačkom (knj. 14), Barbarizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku (Rožić; knj. 13), Suze sina razmetnoga (knj. 8) i t. d . U više izdanja izdao j~ Pravop!s ~rv~!s~oga ili srpskoga jezika (I. izd. 1921). OSIm toga Je Jezlcm sa~ vjetnik Hrvatske akademije za nazive mjesta u Hrvatskoj i Slavoniji. U Narodnim novinama štampao je velik b~oj članaka i feljtona o različitim naučnim i literarnim pOJa vima i problemima. E. Š. BORANJA, planina između Krupnja i Zyornika: B: Je gromada od amfibolskog granita, oko kOJe s~ JavlJ~J~ metamorfne paleozojske stijene, a na zapa?noJ stram I mezozojski vapnenci. Najviši je vrh Košutnja Stopa (940 m), preko kojeg se B. spaja s planinom Jagodnjo~. . LIT.: S. Urošević, Boranja - studija kontaktno-metamorfnih pOjava granita, Glas SKA, LXV .• Beograd 1902. P. v-ć. BORANJE SLOJEVA. Taloženo ili sedimentarno ka menje je poredano čas u tanje, čas u deblje ploče, nasla gane kao listovi II knjizi. Skupove ova kvih ploča nazivlju slojevima. Slojevitost je bitna oznaka talo ženog kamenja prema neslojevitom vulkan skom kamenju. Te meljni položaj slojeva je vodoravan, ali ih ima, koji su pomaknuti u posve drugi položaj: više manje su nagnuti i uzdignuti. Nagib se mijenja duž njihova pružanja i prelazi u protivan položaj, tako da slojni niz pokazuje valovito protezanje s izraženim dolovima i bregovima. To su bo rani slojevi. Bore u obliku zaobljenog bri jega su svodovi ili an tiklinale, a bore u obliku dola su korita ili sinklinale. Strane jednih i drugih ozna čuju se kao krila bo ra. Građa bora je vrlo različita, pa postoje normalne bore ~s pro tupadnim krilima, izo (Foto J. Poljak) VODORAVNI SLOJEVI RUDISTNOG VAPNENCA NA NEVESINJSKOM POLJU
