Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/74

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice


66 BONINO DA MILANO - BONNARD u jednoj šibenskoj bilježničkoj ispravi 2. III . 1433 i da je radio u šibenskoj stolnoj crkvi, koja se počela graditi 9. IV. 1431. PO mišljenju Karamanovu B. je zakašnjeli maj­ stor, koji u konservativnoj sredini dalmatinske pokrajine produžuje do u treće desetljeće 15. stolj. tradiciju i praksu, koja se u njegovoj domovini u to doba bila već preživjela. LIT.: l. Kukuljević-Sakcinski, Slovnik umjetnikah jugoslavenskih, Zagreb 1858; R. Eitelberger. Die mittelalterlichen Kunstdenkmale Dal­ nlatiens (Gesamme!te Schriften, IV .), Beč 1884; A. G. Meyer, Studien zur Geschichte der oberitalien/schen Plastik in Trecenta (RepertoTium fur Kunstwissensehaft, XVII.), Berlin-Stuttgart 1894; D. Frey, Der Dom von Sebenico und sein Baumeister Giorgio Orsini (Jahrbuch der Zentral­ Kommission), Beč 1913; H. Folnesics, Studien zur Entwicklungsgeschichte der Architektur und Plastik des XV. Jahrhunderts in Dalmatien (id.), Beč 1914; V. Corovič, Palača Sandalja Hrani~a u Dubrovniku (Narodna Starina, sv. 6.), Zagreb 1923; P. Kolendić. Je li Bonin iz Milana radio na šibenskoj katedrali? (Bulićev Zbornik), Zagreb-Split 1924; Lj. Karaman, Umjetnost u Dalmaciji. XV . i XVI. vijek, Zagreb 1933. A . Sch. BONINUS DE BONINI -+ Dobričević-Dobrić.

BONISTRA -+ Predivo, biljno.

BONITACIJA TLA (lat. bonus »dobar«) jest prosuđi­

vanje i određivanje proizvodne sposobnosti (plodnosti) tla. Vrši se odavno u različite svrhe, poglavito državnog kata­ stra (pravedne odmjere poreza), komasacije, kupoprodaje. a u novije vrijeme i radi planskog iskorišćivanja zemlji­ šta, rješavanja mnogih pitanja narodne prehrane, koloni­ zacione politike i t. d. B . t . treba da obuhvati sva prirodna svojstva, kao i svojstva, koja je tlo poprimilo kultivacijo~ (obradom, fertilizacijom. odvodnjom i t. d ., u koliko imajU utjecaja na proizvodnu sposobnost. Ta je sposobnost funk­ cija čitavog niza fizikalnih, kemijskih i bioloških osebina tla. U praksi se ne .dade lako i jednostavno odrediti. U raznim zemljama vrši se b. na različite načine, a zasniva se na raznim sistemima klasifikacije: ekonomskom, koji dijeli tla po naturalnom prirodu ili čistom prinosu, priro­ doznanstvenom, koji se obazire u prvom redu na svojstva tla kao prirodnog tijela, i kombiniranom ili sintetičkom. U starije vrijeme primjenjivani su ponajčešće sistemi eko­ nomski (Thaer, Pabst), a u novije poglavito sintetski. G. 1870 uveo je Birnbaum sistem punktiranja onih gla ­ vnih faktora plodnosti, koji se mogu lako uočiti; izražava ih relativnim brojevima (bodovima) i sabire. Bonitetna lje­ stvica ima na pr. u Njemačkoj 100 bodova, tri razreda i sedam stupnjeva. Kod poljskih tala određuje se: vrsta, pri­ rodno stanje, način postanka tla, ekspozicija, inklinacija, te klimske prilike. Dosadanja bonitacijska praksa u mnogim zemljama, pa ni kod nas, ne zadovoljava s više razloga: ponajčešće je subjektivna i površna, jer ne bazira na točnim pedološkim istraživanjima, a jednostrana je, jer vodi računa samo o nekim faktorima proizvodne sposobnosti i obazire se samo na efektivnu, a ne i potencijalnu plodnost tla (v.) . LIT.: J. Kopecky, Bodove stanoveni bonity pud ornych. Prag 1931; A. Schnider, Bonitur landw. Grundstucke, Freising-Munchen 1925; Rathkegel i Herzog, Das Bodenschiitzungsgesetz. Berlin 1935. M. G. BONITET -+ Kredit, Mjenica. BONN, grad na lijevoj obali Rajne u zapadnoj Pru­ skoj. Leži na ulazu Rajne u kolnsku ravnicu. Danas je naročito poznat po je­ dnom od najboljih nje­ mačkih sveučilišta (Frie­ drich-Wilhelm- Universi­ tat). Središnji dio grada zauzimaju naučni zavo­ di, klinike, knjižnice, muzeji i galerije. J e ­ dno od najuređenijih njemačkih sveučilišta. Na glasu su visoka agro­ nomska škola i pedago­ ška akademija. Glavne sveučilišne ustanove smještene su u nekada­ šnjim dvorcima koln­ skih knezova biskupa. Već u prošlom stoljeću bonnsko je sveučilište bilo na glasu kao škola prinčeva. visokog plem­ stva i bogatih građana. U današnjem životu grada sveučilište znači ono, što su knezovi bi ­ skupi značili u prošlosti. BONN, Rodna kuća Beethovenova Od muzeja je naročito (Foto Staatl. Bildstelle, Berlin) BONN, Stolna crkva poznat Beethovenov muzej, smješten u njegovoj rodnoj kući. Jugoistočni dio grada uzduž Rajne četvrt je lijepih vila. bogata zelenilom. Na sjeverozapadnom kraju je mali ra­ dni~ko-obrtnički dio. Bonnski obrt i industrija proizvode papirnu, porcelansku i staklenu robu, zatim različite precizne i naučne sprave. Lijepim mostom spojen je B. s Beuelom, industrijskim gradićem na desnoj obali Rajne. B . ima odlične cestovne, željezničke i parobrodarske veze s Kol­ nom, s kojim je tijesno vezana njegova prošlost kao i život u sadašnjosti. Okolina B. bogata je lijepim izleti­ štima, a naročito su poznati parobrodarski izleti Rajnom. B.t ima 98.658 stan. (1933). Već u rimsko doba ovdje je bilo naselje Castra Bon ­ nensia. Grad su rušili Franci i Normani. Značenje B. po­ digli su kolnski knezovi biskupi, kojima je on bio reziden­ cija od 1273 do 1794. Osim lijepih dvora oni su sagradili i veliku katedralu u romanskom slogu. Neko vrijeme bio je B. pod francuskom i nizozemskom okupacijom. Poslije Napoleonova pada konačno je pripao Pruskoj. G. 1918 pruska je vlada otvorila sveučilište u prijašnjem knežev­ skom dvoru. J. R-ć. BONNAFONT, Joseph, * Le Solers kraj Perpignana 1854, francuski pjesnik iz Roussillona. Abbe B. sudjelovao Je u buđenju rousillonske duše dajući svojim zemljacima čisti katalanski jezik u svojim ganutljivim pjesmama. Dao je dražesnu zbirku elegija: Ays (1887) i studije o »goigs« (pjesme u čast Majke Božje ili svetaca, 1907), zbirke pjesama: Flors de cementeri, a napisao je i Diction­ naire cata/an. Vrlo je popularan u svom kraju, te je naj­ rječitiji i najnježniji, najsnažniji i najosjećajniji pjesnik Roussillona. Kao elegičar na način Millevoyea, ali s manje spreme i više snage, katkad je proširio svoje nadahnuće do evanđeoske, historijske ili narodne pjesme. P. CI. BONNARD, l . Abel, * PoWers 19. XII. 1883, francuski pisac korzikanskoga podrijetla. Vrlo se rano ogledao u pje­ sništvu. Njegova prva zbirka Les Familiers (1906), potpuno originalno djelo, sadržava pjesme Le Faisan, Le Vieux coq, Le Lapin i t. d ., koje su pune sretnih otkrića i koje mu daju počasno mjesto među suvremenim pjesnicima. Obja­ vio je još dvije zbirke stihova: Les Royaufes i Les Histo­