Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/72

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Došlo je do problema prilikom ispravljanja ove stranice


64 BONrFAzro - BONIFAZIO VERONESE (VENEZIANO) NA TALE BONIFAZlO, Prijenos vatikanskog obeliska nove bratovštine sv. Jeronima. Kako se pokazalo, da je dobar kršćanin i »homo da bene«, primljen je već 5. VII. 1579 za člana. Redovno je prisustvovao svim sjednicama, a 10. IV. 1580 izabran je gvardijanom bratovštine, koji je imao dužnost upravljati imutkom i pohađati bolesnike i hodočasnike. G. 1582 postaje »sindik-revizor«, a 26. VI. 1583 »camerlengo«, ekonom. U spisima sačuvana je i na­ rudžba za dva bakroreza, koja je imao izraditi do Božića 1586. Sačuvan je i ugovor s rimskim liječnikom Baccijem od 7. IX . 1580, iz kojega saznajemo, da se E., »sin pokoj­ nog Girolama Bonifazija iz Šibenika«, obvezao, da će u li­ ječnikovoj kući najduže za četrdeset do pedeset dana izra­ diti bakroreze za djelo »Ordine Universi« uz nagradu od 25 škuda. Čini se, da B. nije u Rimu živio u dobrim mate­ rijalnim prilikama. Iz jedne molbe njegova sina bratov­ štini za potporu doznajemo, da je E. u siječnju 1592 zbog bolesti ostavio Rim i pošao u Šibenik, gdje je malo zatim i umro. Njegova porodica (žena Magdalena, kći Julija i jedan sin) ostala je i dalje u Rimu. - B . je rezao u bakar slike talijanskih majstora, geografijske karte i knjižne ilu­ stracije. Sačuvana su neosporno njegova pedeset i dva bakroreza, od kojih su neki signirani: Nadal Bonifacio, Natalis (Natal) Bonifatio Sibenicensis (da Sebenico), Natal Bonifacius, Natalis Bonifacius Dalmata (Sibenicensis, da Sebenico) i Natale Bonifacio Dalmata. Za svoga prvog mletačkog boravka, 1570 do 1574, rezao je E. u bakar četr­ naest karata različnih otoka u Jonskom moru, Tizianovu sliku sv. Jeronima i vedutu Tremitskih otoka. Sva ostala njegova dje1J. nastala su u Rimu od 1577 do 1591. To su bakrorezi slika talijanskih majstora (Tiziana, T. Zuccara i drugih), vedute i tlocrti gradova, geografijske karte i ilu­ stracije. Geografijske karte iz mletačkog i rimskog razdo­ blja ne razlikuju se mnogo ni po stilu ni po izvedbi. Sve su one brižno i čisto izvedene, često oživljene lijepim krajo­ licima. Na žalost, nisu se do danas sačuvale dvije za nas osobito važne karte, što ih navodi Kukuljević, ona »Ilir­ skieh pokrajinah« i »Zemljovid svih slavenskih pokraji­ nah", za koju Kukuljević kaže, da nije bila »nikad tiskom izdana«. Ne znamo, je li E. te karte sam crtao ili ih je samo rezao u bakar. Nazivi »cosmografo«, kojim se nazvao na karti »slavens)dh pokrajinah«, i »optimus geographus«  na njegovoj nadgrobnoj ploči, ne kažu ništa pouzdano. Sigurno je i utvrđeno, da je E. bio među talijanskim bakro­ rescima druge polovine 16. st. najbolji i »posljednji među odličnima«. Stariji autori spominju i više njegovih figural­ nih kompozicija, koje danas više nisu sačuvane. Važniji su međutim majstorovi bakrorezi u nekolikim knjigama. To su: II Devotissimo Viaggio di Gerusalemme Fatto e descritto in sei libri del Sig. Giovanni Zual/ardo, Cavaliere del Santiss. Sepolcro di N. S . L'anno 1586 A Giontovi i disegni di varU luoghi di Terra Santa e altri paesi. Intagliati da Natale Bonifacio Dalmat. Con Licenza di Superiori. Stampato in Roma; Per F. Za:zetti gia Ruffinelli nell'anno 1587 (drugo Izdanje 1595 u Rimu kod Domenica Base). U djelu se na­ laze veliki čeoni bakrorez (bogata visoko-renesansna arhi­ tektura ukrašena alegorijskim likovima i vijencima), četr­ deset i devet manjih bakroreza (geografijskih karata) i dva veća (tlocrti crkve i samostana u Betlehemu i crkve sv, Groba), Zahvalniju zadaću imao je E. pri ilustriranju knjige Delle al/usioni, imprese et emblemi del sig. Prin­ cipio Fabricij da Terano Sopra la vita, opere et attioni di Gregorio XIII. Pontefice Massimo Libri VI. In Roma apresso Bartolomeo Grassi Con licentia de' Superiori. Priui­ legio l'anno 1588. Intagliati da Natal Bonifatio da Sib. U djelu se nalazi dvije stotine pedeset i jedna ilustracija. Male su vinjete, koje popraćuju Fabricijeve sonete u čast i slavu pape Grgura XIII., većinom prave kompozicije s motivima iz Staroga i Novoga Zavjeta, iz mitologije, ili su .slobodne alegorije. Treće je važno djelo, što ga je ilu­ strIrao E. Della Trasportatione dell'Obelisco Vaticano et delle fabriche di Nostro Signore Papa Sisto V. Fatte daT Cavalier Domenico Fontana Architetto di Sua SantitiJ. Intagliato da Natal Bonifatio da Sibenico. In Roma Apresso Domenico Basa 1590 (drugo izdanje 1604 u Napulju kod Constantina Vitale). U prvom dijelu knjige nalazi se pored bakroreza s Fontantinim portretom četrnaest velikih ba­ kror~za, koji prikazuju prenošenje i podizanje Vatikanskog obe~ls~a,.a u ?rugom dvadeset i šest njih (tlocrti, presjeci, procelja I arhitektonski detalji). U ovim bakrorezima (koji su kasnije poslužili kao uzorci za izradbu velikih fresaka u :Ya.tikansk<?j knj!žnici) dostigao je E. vrhunac svog umijeea, osobito u f1guralnom pogledu. Oni su i veoma va­ žan kulturno-povijesni dokumenat. Pored tadašnjih nošnja i običaja kod velikih svečanosti prikazane su na njima i

azlične f.aze pri građenju nove crkve sv. Petra. Pače, na

Jednom listu (Blagoslov obeliska) prikazana je crkva sv. Petr.a ~mak~a, kakva se ~mala izgraditi po Michelangelovoj zamisli. OSim spomenutih geografijskih karata, veduta i knjižn!h ilustracija sačuvalo nam se malo značajnijih maj­ storovIh bakroreza. čini se, da je izradio i mnogo više li­ stova, osobito takvih s religioznim motivima. L.lT.: Deereti delle Congregazioni dal 1578 al 1591 (knjiga IV.) i De. ereh delle Congregazioni dal 1599 al 1610 (knjiga VL) u arhivu Zavoda sv:. Jeronima u Rimu; F. Brulliot, Dictionnaire des monogrammes •.., Munchen 1832; I. Kukuljević-Sakcinski, Slovnik umjetnikah jugoslaven­ skIh, Zagreb 1859; F. Cupilli, Opera ignota d'artista dalmata (Rivista dalmata), Zadar 1850; I. Kukuljević.Sakcinski, Leben siidslaviseher Kiin­ st/er, Zagreb 1868; A. Be~tolotti, Artis~i ven~ti in ~oma. nei seeoli XV, XVI. e XVl/ (R. ?eputazl.oae veneta dl stona patrIa, MIscelI. vol JII.), ~Iecl ~884; V: MlagostovIch, Ancora di Natale Bonifacio (Nuovo cro. msta dl Sebemco, ~nno IV.), Trst 1896; F. Ehrle, Roma prima di Sixto V ..' RIm .1908; . Thlfme.BecKer, ALBK, IV., Leipzig 1910; E. Benezit, DzctlOnn81re crltlque ~t documentaire des peintres, sculpteurs, dessina. teurs et graveurs, ParIz 1911; A. Dudan, La Dalmazia nel/'arte italiana Milan 1921-; -22; ·L. Do?ati, N. B . (Archivio storico per la Dalmazia: sv. III.) , RIm 1927: Ish, Un ilbro seonoseiuto il/ustrato da N. B . sibe. nicense (ibid. sv . VII .), Rim 1930; Isti, Intomo al/' opera di N. B . (ibid. sv. XV .), Rim 1933; R. Almagiil, Intomo al/' opera eartografiea di N. B . (ibid. sv. XIV.), Rim 1933; A. Bacotich, Due stampe assai rare di N. B . da Sebenico 1538-1592 (ibid. sv . XX .) , Rim 1936. D.G.S. BONIFAZIO VERONESE ili VENEZIANO (E. de' Pita­ ti), * Verona oko 1487, t Mleci 19. X . '1553, talijanski slio kar. Došao je vjerojatno već 1505 u Mletke, gdje je dje­ lovao sve do svoje smrti i gdje se njegov stil oblikovao pod utjecajem Giorgiona i u školi Palme Starijega. Pouzdane vi­ jesti o njegovoj mletačkoj djelatnosti počinju te 1528. Najpri· je je bio učenik i pomoćnik Palmin, pa je poslije majstorove smrti (1528) dovršio njegovu sliku Bogorodice sa svecima u krajoliku (Mieci, Akademija). Utjecaj Palmin očituje se naročito u njegovim slikama t. zvo Sacra conversazione (primjerci II firentinskoj galeriji Pitti, u milanskoj Ambro­ siani, Padovi, Louvreu, Hampton Courtu i Beču). Najznat­ nija su njegova djela iz ranog razdoblja Uzašašće Mojsi­ jino (Miian, Brera) i Gozba rasipnikova (Mleci, Akade­ mija). Godine 1530 započeo je uz suradnju brojnih učenika i pomoćnika izvoditi na platnu slikane zidne slike u mle­ tačkom Palazzo de' Camerlenghi, koje su kasnije skinute pa se danas naiaze u različnim crkvama i zbirkama. Među