Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/61

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova stranica nije ispravljena


BOMBARDIRANJE LUKA - BOMBELLI

BOMBARDIRANJE LUKA I NASTANJENIH MJE­STA BEZ OBRANE -+ Pomorsko ratno pravo.
BOMBAST (engl. , od sredovj. lat. bombax »pamuk,,), najprije pamučno tkanje za vatiranje odijela. U stilistici pogreška protiv prirodnosti u stilu, a sastoji se u naduvenom izražavanju s pomoću prenatrpanih i na­ tegnutih tropa i figura.
BOMBASTUS, Wilhelm i Theophrastus -+ Paraceisus.
BOMBAY, 1. grad u Prednjoj Indiji, glavni grad isto­ imene britanske pokrajine (Presidency), na malom otoku blizu zapadne obale toga velikog poluotoka, ponajbolja luka u čitavoj Aziji, vrlo važna za plovidbu od Sueza na Daleki Istok svjetsko središte pamučne industrije. Ovo nezdravo i rieznatI1'O mjesto držahu od 1534 Portugalci, koji ga 1661 odstupiše engleskom kralju, a ovaj ga izruči Istočnoindijskoj kompaniji, koja ga učini ishodištem svo­ ga prodiranja u Prednjoj Indiji. G. 1833 izgrađena)e prva indijska željeznička pruga iz B. u Thanu. Otvorenje Sues­ koga kanala 1869 podiže značenje njegove luke. Prema tome je procvat B. osnovan na industriji pamuka i na prometu kopnom i morem. Stoga se pučanstvo množilo vrlo naglo: g. 1720 50 .000 , 1740 70.000 , 1812 200.000, 1901 776.000 , a sada 1,161 .383 stan. U zemlji je veći grad jedino Calcutta u Bengaliji. B . se sastoji l glavnom od staroga grada ili tvrđave i novoga grada, koji je bolje izgrađen, a među njima je gradska četvrt urođenika, koji su po­ gibali u prljavim uličicama od kužnih bolesti i svakojake bijede, dok nije britanska vlada potkraj prošloga stoljeća podigla 93 km dugi vodovod i provela smjele zdravstvene reforme, jer joj je bilo mnogo stalo do napretka B. kao po­ morske luke, u kojoj promet brodova raste vrlo naglo. Uz luku je Victoria Terminus, jedan od najvećih i naj­ ljepših kolodvora na Zemlji. Sjevernije od grada rasijane su mnogobrojne predionice i tkaonice pamuka. Dvije tre­ ćine stanovnika su Indijci (Hindu), jedna petina muhame­ danci, a ostalo Englezi i drugi Evropljani te Parsi i drugi Azijci. Uz Engleze ističu se u trgovini i Parsi, koji se obogatiše, trgujući s Iranom i zemljama na Crvenom moru.
2. Pokrajina (Presidency) B. zaprema 392.474 kmz u sje­ vernoj polovini zapadne obale u Prednjoj Indiji (izuzevši portugalske kolonije), prodirući i u unutrašnjost poluotoka preko Zapadnih Ghata. Dijeli se u sjev~rnu, ~red.!?-ju i ju­ žnu diviziju, a ove u distrikte s posebnIm teritorijem gra­ da B. Osim 1/5 muhamedanaca ostali su Indijci (Hindu): Bave se gajenjem i industrijom pamuka. Mnogo. se radI i za izvoz. Velike površine u pokrajini zapremaju šume. Željeznička mreža je dosta gusta (5940 km). M. Š.
BOMBELLES, francuska velikaška porodica. - Marc Henri, markiz, t Pariz 1822, diplomat i dvoranin Luja .XV!. Njegova žena Angelique, rođena barunica Mackau, bll~ Je dvorska gospođa i prijateljica princese Elizabete, ~ralJeve sestre. Bio je poslanik u Lisabonu, poklisar u MleCIma, za revolucije živi sa članovima kraljevske porodice u Stutt­ gartu i Koblenzu, neko vrijeme je kraljev izasla?ik u Pe­ trogradu. Tri godine nakon smrti svoje žene zaredI se (1803), a po povratku u Francusku, za ~estaura~ije, po~taje ~i.~ku­ pom od Amiensa. Od četvoro njegove djece najznatnIjI su Charles i Henri. - Charles, t 1856, služi za Carstva u au­ strijskoj vojsci, vraća se nakon 1814 u Francusku, ali iza 1830, ne hoteći kao monarhist nositi trobojnicu, tvorevinu revolucije, ponovno stupa u austrjj,sku službu. Metternich ga 1832 šalje u kneževinu Parmu, gdje je na dvoru bivše carice Marije Lujze naslijedio, kao ministar i doskora kao suprug, grofa Neipperga, iza čije je smrti (1829) ministar­ ske funkcije vršio Hrvat barun Vrkljan (Werklein). Nakon smrti parmanske vojvotkinje (1847), preživješi revoluciju u Beču, Ch. se vraća u Francusku (1855). - Henri, * 1789, t 1850, također služi u austrijskoj vojsci i diplomaciji i po­ staje učiteljem naj vojvoda Franje Josipa i Maksimilijana. G. 1848 odlazi s dvorom u Innsbruck te ove i slijedeće go­ dine služi kao veza između Metternicha, koji je bio u emi­ graciji u Engleskoj, i dvora. Važna pisma Metternicha B-u iz toga doba sačuvana su i objelodanjena. Nakon misije II Italiji umre u dvorcu Savenstein u Kranjskoj. Njegovi sino­ vi Marc (1830-1906) i Charles Albert (1832-1889) došli su u Hrvatsku. Marko je ženidbom s jedinicom Franje grofa Draškovića Trakošćanskoga stekao dvorove Opeka i Ze­ lendvor kraj Vinice, dobio ugarski indigenat i bio virilist hrvatskoga sabora. Njegov sin Marko (1852-1912) rođen je u Opeki. Utrnućem starije grane prešli su markizat de B. i barunat de Saint-Lie na hrvatsku lozu, koja još i danas živi.
LIT.: A. Wissert, Families franfaises en Croatie l. - Les Bombelles, Annales de j'Institut Fran~ais de Zagreb, 5 -6, 1938. R.M-r.
BOMBELLI, Sebastiano, * Udine 1635, t Mleci 1716, talijanski slikar. Došao je u ranoj mladosti u Mletke, gdje je vješto kopirao slike Paola Veronesa i Tintoretta. Kasnije je dalje učio u Bologni i Firenci. Poslije živi i djeluje sli­ kajući portrete u Mlecima, pa na dvorovima u Beču, Mun­ chenu, Braunschweigu, Firenci, Mantovi i Parmi. Dok su njegova rana djela nastajala još pod utjecajem njegova školovanja u Bologni (gdje mu je bio učitelj Guercino), bivaju kasnija sve samostalnija i ličnija. B. je prvi u Mle­ cima ustanovio tip t. zvo »svečanog« portreta, u kojemu su ličnosti (bilo u čitavu liku, bilo u poluliku) prikazane u raskošnim svečanim odijelima i dostojanstvenom stavu. Nije još utvrđeno, koliko B. pri tome duguje glasovitom slikaru Janu Kupeckom, a koliko ovaj njemu. Najbolji se majstorovi portreti nalaze u Mlecima (galerija Querini­ Stampalia), Firenci (Uffizi), Rovigu (Seminarski muzej), Beču, Braunschweigu i Zagrebu (Portret mletačkog proku­