BOMBARDIRANJE LUKA I NASTANJENIH MJESTA BEZ OBRANE -+ Pomorsko ratno pravo.
BOMBAST (engl. ,
od sredovj. lat. bombax »pamuk,,),
najprije pamučno tkanje za vatiranje odijela.
U stilistici pogreška protiv prirodnosti u stilu, a sastoji
se u naduvenom izražavanju s pomoću prenatrpanih i na
tegnutih tropa i figura.
BOMBASTUS, Wilhelm i Theophrastus -+ Paraceisus.
BOMBAY, 1. grad u Prednjoj Indiji, glavni grad isto
imene britanske pokrajine (Presidency), na malom otoku
blizu zapadne obale toga velikog poluotoka, ponajbolja
luka u čitavoj Aziji, vrlo važna za plovidbu od Sueza na
Daleki Istok svjetsko središte pamučne industrije. Ovo
nezdravo i rieznatI1'O mjesto držahu od 1534 Portugalci,
koji ga 1661 odstupiše engleskom kralju, a ovaj ga izruči
Istočnoindijskoj kompaniji, koja ga učini ishodištem svo
ga prodiranja u Prednjoj Indiji. G. 1833 izgrađena)e prva
indijska željeznička pruga iz B. u Thanu. Otvorenje Sues
koga kanala 1869 podiže značenje njegove luke. Prema
tome je procvat B. osnovan na industriji pamuka i na
prometu kopnom i morem. Stoga se pučanstvo množilo
vrlo naglo: g. 1720 50 .000 , 1740 70.000 , 1812 200.000, 1901
776.000 , a sada 1,161 .383 stan. U zemlji je veći grad jedino
Calcutta u Bengaliji. B . se sastoji l glavnom od staroga
grada ili tvrđave i novoga grada, koji je bolje izgrađen,
a među njima je gradska četvrt urođenika, koji su po
gibali u prljavim uličicama od kužnih bolesti i svakojake
bijede, dok nije britanska vlada potkraj prošloga stoljeća
podigla 93 km dugi vodovod i provela smjele zdravstvene
reforme, jer joj je bilo mnogo stalo do napretka B. kao po
morske luke, u kojoj promet brodova raste vrlo naglo.
Uz luku je Victoria Terminus, jedan od najvećih i naj
ljepših kolodvora na Zemlji. Sjevernije od grada rasijane
su mnogobrojne predionice i tkaonice pamuka. Dvije tre
ćine stanovnika su Indijci (Hindu), jedna petina muhame
danci, a ostalo Englezi i drugi Evropljani te Parsi i drugi
Azijci. Uz Engleze ističu se u trgovini i Parsi, koji se
obogatiše, trgujući s Iranom i zemljama na Crvenom moru.
2. Pokrajina (Presidency) B. zaprema 392.474 kmz u sje
vernoj polovini zapadne obale u Prednjoj Indiji (izuzevši
portugalske kolonije), prodirući i u unutrašnjost poluotoka
preko Zapadnih Ghata. Dijeli se u sjev~rnu, ~red.!?-ju i ju
žnu diviziju, a ove u distrikte s posebnIm teritorijem gra
da B. Osim 1/5 muhamedanaca ostali su Indijci (Hindu):
Bave se gajenjem i industrijom pamuka. Mnogo. se radI
i za izvoz. Velike površine u pokrajini zapremaju šume.
Željeznička mreža je dosta gusta (5940 km).
M. Š.
BOMBELLES, francuska velikaška porodica. -
Marc
Henri, markiz, t Pariz 1822, diplomat i dvoranin Luja .XV!.
Njegova žena Angelique, rođena barunica Mackau, bll~ Je
dvorska gospođa i prijateljica princese Elizabete, ~ralJeve
sestre. Bio je poslanik u Lisabonu, poklisar u MleCIma, za
revolucije živi sa članovima kraljevske porodice u Stutt
gartu i Koblenzu, neko vrijeme je kraljev izasla?ik u Pe
trogradu. Tri godine nakon smrti svoje žene zaredI se (1803),
a po povratku u Francusku, za ~estaura~ije, po~taje ~i.~ku
pom od Amiensa. Od četvoro njegove djece najznatnIjI su
Charles i Henri. - Charles, t 1856, služi za Carstva u au
strijskoj vojsci, vraća se nakon 1814 u Francusku, ali iza
1830, ne hoteći kao monarhist nositi trobojnicu, tvorevinu
revolucije, ponovno stupa u austrjj,sku službu. Metternich
ga 1832 šalje u kneževinu Parmu, gdje je na dvoru bivše
carice Marije Lujze naslijedio, kao ministar i doskora kao
suprug, grofa Neipperga, iza čije je smrti (1829) ministar
ske funkcije vršio Hrvat barun Vrkljan (Werklein). Nakon
smrti parmanske vojvotkinje (1847), preživješi revoluciju
u Beču, Ch. se vraća u Francusku (1855). - Henri, * 1789,
t 1850, također služi u austrijskoj vojsci i diplomaciji i po
staje učiteljem naj vojvoda Franje Josipa i Maksimilijana.
G. 1848 odlazi s dvorom u Innsbruck te ove i slijedeće go
dine služi kao veza između Metternicha, koji je bio u emi
graciji u Engleskoj, i dvora. Važna pisma Metternicha B-u
iz toga doba sačuvana su i objelodanjena. Nakon misije II
Italiji umre u dvorcu Savenstein u Kranjskoj. Njegovi sino
vi Marc (1830-1906) i Charles Albert (1832-1889) došli su
u Hrvatsku. Marko je ženidbom s jedinicom Franje grofa
Draškovića Trakošćanskoga stekao dvorove Opeka i Ze
lendvor kraj Vinice, dobio ugarski indigenat i bio virilist
hrvatskoga sabora. Njegov sin Marko (1852-1912) rođen
je u Opeki. Utrnućem starije grane prešli su markizat
de B. i barunat de Saint-Lie na hrvatsku lozu, koja još i
danas živi.
LIT.: A. Wissert, Families franfaises en Croatie l. - Les Bombelles,
Annales de j'Institut Fran~ais de Zagreb, 5 -6, 1938.
R.M-r.
BOMBELLI, Sebastiano, * Udine 1635, t Mleci 1716,
talijanski slikar. Došao je u ranoj mladosti u Mletke, gdje
je vješto kopirao slike Paola Veronesa i Tintoretta. Kasnije
je dalje učio u Bologni i Firenci. Poslije živi i djeluje sli
kajući portrete u Mlecima, pa na dvorovima u Beču, Mun
chenu, Braunschweigu, Firenci, Mantovi i Parmi. Dok su
njegova rana djela nastajala još pod utjecajem njegova
školovanja u Bologni (gdje mu je bio učitelj Guercino),
bivaju kasnija sve samostalnija i ličnija. B. je prvi u Mle
cima ustanovio tip t. zvo »svečanog« portreta, u kojemu su
ličnosti (bilo u čitavu liku, bilo u poluliku) prikazane u
raskošnim svečanim odijelima i dostojanstvenom stavu.
Nije još utvrđeno, koliko B. pri tome duguje glasovitom
slikaru Janu Kupeckom, a koliko ovaj njemu. Najbolji se
majstorovi portreti nalaze u Mlecima (galerija Querini
Stampalia), Firenci (Uffizi), Rovigu (Seminarski muzej),
Beču, Braunschweigu i Zagrebu (Portret mletačkog proku
Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/61
Ova stranica nije ispravljena
