be pri padu osvjetljavaju ciljeve, prinudna sletišta, a sna
bdjevene su za to maEm padobranima, da bi polako padale.
Osim toga i t. zvo ručne granate su neke vrsti bomba, a
isto tako i bombe (mine), koje se izbacuju bacačima.
Bomba ima svoju košuljicu, a šupljina je napunjena ra
zornim sredstvom (eksplozivom) ili drugim sredstvom
(svijetlećom smjesom), te je proviđena upaljivačem udar
nim ili vremenskim.
Razorne bombe djeluju svojom težinom i snagom, svo
jom brzinom, koju imaju pri udaru, i silom eksploziva.
Eksploziv svojom razornom snagom razbija tvrde ciljeve.
dok slabije ciljeve razbijaju i komadići košuljice. Košulji
ca je od čelika, debljeg i jačeg kod topničkih bomba, a ta
njeg i slabijeg kod zrakoplovnih bomba. Zrakoplovne
bombe pri ispuštanju iz bacača ne trpe nikakav udar, dok
izbačene iz topa ili bacača granata trpe i moraju biti jače.
Bombe su različite veličine i obima. Najprije su bile od
8,10i12palaca,akasnijeod15,22,27,32pai42i48
cm kalibra. Zrakoplovne bombe računamo i zovemo po
njihovim težinama t. j . bombe od 1, 2, 10, 12, 15, 20, 50,
100, 200, 250 , 500, 1000 i 2000 kg. Košuljice ovib bombi na
zadnjem svom kraju završavaju upravljačima, da bi bomba
pri padu imala što pravilniju leticu (putanju) i tako što
točniji pogodak.
Kao razorna sredstva ili eksplozivi u bombama sviju
kalibara i težina upotrebljavaju se tvari, koje su sposobne,
da se izvanredno brzo kemijski promijene uz razvijanje
topline i stvaranje velikih količina plinova (-> - eksplozivi).
Topničke i zrakoplovne bombe najteže su razorno sred
stvo, koje ruši i probija tvrđavne pojase, čelične kupole
i oklopljene brodove. Između bombe i oklopa vodi se već
stoljećima rat, koji se sad naginje u korist bombe, a sad
II korist oklopa.
Sl. P-Ć.
BOMBA, otočić i zaliv na sjeveroistočnoj obali Cire
naike, u sjevernoj Africi. Obale su puste, a zaliv je dosta
izložen vjetrovima; ima značaj samo za ribolov, koji se
vrši među brojnim otočićima. Po otočiću Bombi je zaliv
i dobio ime. Zaliv B. je više puta spominjan u talijansko
engleskom ratu.
Sl. P-Ć.
BOMBAL, Eusebe, * Argentat 5. TIL 1827 , francuski
pisac iz pokrajine Limousin. Svršivši studije, postane
učitelj u pučkoj školi svog rodnog mjesta, a zatim
preuzme još službu odgojitelja i općinskog tajnika.
Osnovao je mali općinski muzej i u mnogim djelima
slavio sretne dane :. ,v oje pokrajine: La Chatellenie de
Merle, 1877 i 1883; Histoire de la ville d'Argentat et de
son hospice, 1879; Notes sur Saint-Martial et Malesse,
deux cardinaux /imousins, 1881; Notes et documents pour
servir il ['histoire de la maison de Saint-Chamans, 1885;
Recit genealogique il ses enfants par le marquis de Saint
Chaman s, 1891; Memoires du marquis de Saint-Chamans,
1899; Notes sur quelques anciennes families d' Argentat,
1890; Recherches sur la villa gallo-romaine de Longour,
1897; La Haute Dordogne et ses gabariers, 1903; Rapport
sur les fouilles operees au puy du Tour, 1907; Les cahiers
de Paul Mei/hac (Lemouzi, 1902, 1903 , 1904) i dr.
Slijedeći primjer slavnog kanonika Rouxa, sudjelovao je
u preporodu limuzinskog narječja. Prihvativši grafiju pro
vansalskih književnika postao je tumačem lokalnih tradi
cija i napisao niz djela, članaka, novela, priča, drama,
basna i pjesama u svrhu, da ustali načela nove škole: Le
conte !imousin de Champa/imau, 1893; Lou Darrier Archi
pestre d'a Brivazac, curat d'a Mounceu, 1894; La Nueg de
las Pat/s, komedija u 1 činu, prikazivana u Briveu 22. VI.
1895 i u Argentatu 3. IX . 1905; Lou Drac, fantastički
komad u 3 čina, 1900; Verhou!et, II 1 činu, 1903; La Bu
jada, II 1 činu, 1904 i dr.
P. Cl.
Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/60
Ova stranica nije ispravljena
