Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/60

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova stranica nije ispravljena


BOMBA - BOMBAL

be pri padu osvjetljavaju ciljeve, prinudna sletišta, a sna­ bdjevene su za to maEm padobranima, da bi polako padale. Osim toga i t. zvo ručne granate su neke vrsti bomba, a isto tako i bombe (mine), koje se izbacuju bacačima.
Bomba ima svoju košuljicu, a šupljina je napunjena ra­ zornim sredstvom (eksplozivom) ili drugim sredstvom (svijetlećom smjesom), te je proviđena upaljivačem udar­ nim ili vremenskim.
Razorne bombe djeluju svojom težinom i snagom, svo ­ jom brzinom, koju imaju pri udaru, i silom eksploziva. Eksploziv svojom razornom snagom razbija tvrde ciljeve. dok slabije ciljeve razbijaju i komadići košuljice. Košulji­ ca je od čelika, debljeg i jačeg kod topničkih bomba, a ta­ njeg i slabijeg kod zrakoplovnih bomba. Zrakoplovne bombe pri ispuštanju iz bacača ne trpe nikakav udar, dok izbačene iz topa ili bacača granata trpe i moraju biti jače.
Bombe su različite veličine i obima. Najprije su bile od 8,10i12palaca,akasnijeod15,22,27,32pai42i48 cm kalibra. Zrakoplovne bombe računamo i zovemo po njihovim težinama t. j . bombe od 1, 2, 10, 12, 15, 20, 50, 100, 200, 250 , 500, 1000 i 2000 kg. Košuljice ovib bombi na zadnjem svom kraju završavaju upravljačima, da bi bomba pri padu imala što pravilniju leticu (putanju) i tako što točniji pogodak. Kao razorna sredstva ili eksplozivi u bombama sviju kalibara i težina upotrebljavaju se tvari, koje su sposobne, da se izvanredno brzo kemijski promijene uz razvijanje topline i stvaranje velikih količina plinova (-> - eksplozivi). Topničke i zrakoplovne bombe najteže su razorno sred­ stvo, koje ruši i probija tvrđavne pojase, čelične kupole i oklopljene brodove. Između bombe i oklopa vodi se već stoljećima rat, koji se sad naginje u korist bombe, a sad II korist oklopa. Sl. P-Ć.
BOMBA, otočić i zaliv na sjeveroistočnoj obali Cire­ naike, u sjevernoj Africi. Obale su puste, a zaliv je dosta izložen vjetrovima; ima značaj samo za ribolov, koji se vrši među brojnim otočićima. Po otočiću Bombi je zaliv i dobio ime. Zaliv B. je više puta spominjan u talijansko­ engleskom ratu. Sl. P-Ć.
BOMBAL, Eusebe, * Argentat 5. TIL 1827 , francuski pisac iz pokrajine Limousin. Svršivši studije, postane učitelj u pučkoj školi svog rodnog mjesta, a zatim preuzme još službu odgojitelja i općinskog tajnika. Osnovao je mali općinski muzej i u mnogim djelima slavio sretne dane :. ,v oje pokrajine: La Chatellenie de Merle, 1877 i 1883; Histoire de la ville d'Argentat et de son hospice, 1879; Notes sur Saint-Martial et Malesse, deux cardinaux /imousins, 1881; Notes et documents pour servir il ['histoire de la maison de Saint-Chamans, 1885; Recit genealogique il ses enfants par le marquis de Saint­ Chaman s, 1891; Memoires du marquis de Saint-Chamans, 1899; Notes sur quelques anciennes families d' Argentat, 1890; Recherches sur la villa gallo-romaine de Longour, 1897; La Haute Dordogne et ses gabariers, 1903; Rapport sur les fouilles operees au puy du Tour, 1907; Les cahiers de Paul Mei/hac (Lemouzi, 1902, 1903 , 1904) i dr.
Slijedeći primjer slavnog kanonika Rouxa, sudjelovao je u preporodu limuzinskog narječja. Prihvativši grafiju pro­ vansalskih književnika postao je tumačem lokalnih tradi­ cija i napisao niz djela, članaka, novela, priča, drama, basna i pjesama u svrhu, da ustali načela nove škole: Le conte !imousin de Champa/imau, 1893; Lou Darrier Archi­ pestre d'a Brivazac, curat d'a Mounceu, 1894; La Nueg de las Pat/s, komedija u 1 činu, prikazivana u Briveu 22. VI. 1895 i u Argentatu 3. IX . 1905; Lou Drac, fantastički komad u 3 čina, 1900; Verhou!et, II 1 činu, 1903; La Bu­ jada, II 1 činu, 1904 i dr. P. Cl.