Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/57

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova stranica nije ispravljena


BOLTIN - BOLTZMANN

BOLTIN, Ivan Nikitič, * Kazan 1735, t Petrograd 1792, ruski general, povjesničar i književnik. Među ostalim dje­ lima ostavio je i jedan nedovršeni rječnik ruskoga jezika. Napisao je Primečanija na istoriju ... Rossiji g. Lekierka (u 2 sv. 1788). U tom se djelu podrobno osvrtao na djelo francuskag liječnika Leclerca Histoire physique, morale, civile et politique de la Russie ancienne et moderne upo­ zoravajući na pogreške i poređujući povijest rusku s povi­ ješću drugih naroda.
BOLTON (prije Bolton le Moors po močvarama [moor] sjevernije od grada), napredan je industrijski grad u sje­ verozapadnoj Engleskoj, grofoviji Lancashire. Leži na bre­ žuljkastom zemljištu 17,7 km sjeverozapadno od Manche­ stera. B. je poznat poradi velike tekstilne industrije (oso ­ bito pamučne), ljevaonica željeza i tvornica strojeva za tekstilnu industriju; dio je velikoga manchesterskog indu­ strijskog područja. Boltonskoj tkalačkoj industriij udarili su temelje Flamanci, koji su se kao vjerski prognanici ovdje naselili u 14. st. U okolini su brojni i bogati rudnici ugljena. Osim velikoga broja željezničkih pruga i cesta, koje B. vežu s Manchesterom, Liverpoolom i drugim mje­ stima, veže ga i plovni kanal s Manchesterom te olakšava dopremanje sirovina i odvoz fabrikata. Uz industriju ra ­ zvila se i živa trgovina. B. ima 177.250 stan. (1931). J . R-ć.
BOLTRAFFIO (ili BELTRAFFIO), Giovanni Antonio,

  • Milan 1467, t Milan 15. VI . 1516, talijanski slikar. Od

1482 do 1499 bio mu je u Milanu učitelj Leonardo da Vinci, s kojim je i surađivao. Nije dakle čudo, da rana njegova djela stoje pod utjecajem Leonardovim. Tako na pr. slike Bogorodica s djetetom, sv. Sebastijanom i sv. [vanom, koji preporučuje donatora Bassana da Ponte (Budimpešta, Narodna galerija) i Bogorodica u Milanu (muzej Poldi-Pezzoli). Otišavši iz Milana pomalo se oslo­ bodio utjecaja Leonardova. Na dalji rad B-a znatno utječe njegov prijatelj pjesnik Girolamo Cosio, kojega je šest puta portretirao (slike u Chatsworthu, Petrogradu, Londo­ nu, Detroitu, Milanu i Parizu). Cosio je naručio kod B-a jednu t. zvo »sacra conversazione<<: Bogorodicu s djete­ tom, sv . Ivanom i sv. Sebastijanom i portretima Girolama Gosia i njegova oca (t. zvo Bogorodica porodice Gosio u pariskom Louvreu). Ova je slika važna za dalji razvoj majstorov, jer se na njoj javljaju utjecaji Antonella da Messina i flamanskih slikara. Druge se važnije slike maj­ storove nalaze u galeriji Lochis u Bergamu (Bogorodica), Nacionalnoj galeriji u Londonu (Bogorodica, Narcis), Berlinu, Kaiser-Friedrich-Museum (Bogorodica i Sv. Barbara), Cambridgeu Mass. , Firenci (Uffizi), New-Yorku, Fila­ delfiji, Rimu (freska u crkvi S. Onofrio) i Beču (galerija Czernin). U najnovije je vrijeme A. de Hevessy iznio hipotezu, da je B. naslikao i glasovitu sliku La belle Fer­ ronniere (Louvre), koja se pripisuje Leonardu. Dok B. na svojim ranim slikama najčešće prikazuje idealni tip žene na način Leonardov, priklanja se kasnije sve više realizmu i slika najvećim dijelom portrete izvedene širo­ kim kistom i zasićenim bojama. B. je izveo i nekoliko izvanrednih crteža.
LIT.: A. Venturi, Sloria dell' arie italiana, VII. 4 ., Milan 1915; W. Suida, Leonardo und sein Kreis. Berlin 1929; A. de Hevessy. Boltraffio (Pantheon XVIII.), Miinchen 1936, A. Seh.
BOLTZMANN, Ludwig * Beč 1844, t Duino kod Go­ rice 1906, njemački fizičar, je­ dan od najznatnijih teoreti­ čara. Bio je sveučilišni pro­ fesor od 1869 i to u Grazu dvaput, Miinchenu, Leipzigu i tri put u Beču. Kao gorljivi pristaša atomistike u doba, kada se ta nauka u fizici sla bije cijenila, osjećao se osa mljen. Uz Maxwella i Clau­ siusa bijaše najznatniji po­ kretač kinetičke teorije pli­ nova, Osnovni pojam nauke o toplini entropiju povezao je s pojmom vjerojatnosti bilo koje razdiobe molekula i nji­ hovih brzina, te je time uklo­ nio jedinu zapreku mišljenju, da je toplina gibanje molekula, Važnim je pokusima i teoretskim radom podupro Maxwellovu nauku o elektri­ citetu. Našao je teoretski dokaz Stefanovu zakonu i odredio doseg toga zakona. Bio je to prvi znatni