BOLTIN, Ivan Nikitič, * Kazan 1735, t Petrograd 1792,
ruski general, povjesničar i književnik. Među ostalim dje
lima ostavio je i jedan nedovršeni rječnik ruskoga jezika.
Napisao je Primečanija na istoriju ... Rossiji g. Lekierka
(u 2 sv. 1788). U tom se djelu podrobno osvrtao na djelo
francuskag liječnika Leclerca Histoire physique, morale,
civile et politique de la Russie ancienne et moderne upo
zoravajući na pogreške i poređujući povijest rusku s povi
ješću drugih naroda.
BOLTON (prije Bolton le Moors po močvarama [moor]
sjevernije od grada), napredan je industrijski grad u sje
verozapadnoj Engleskoj, grofoviji Lancashire. Leži na bre
žuljkastom zemljištu 17,7 km sjeverozapadno od Manche
stera. B. je poznat poradi velike tekstilne industrije (oso
bito pamučne), ljevaonica željeza i tvornica strojeva za
tekstilnu industriju; dio je velikoga manchesterskog indu
strijskog područja. Boltonskoj tkalačkoj industriij udarili
su temelje Flamanci, koji su se kao vjerski prognanici
ovdje naselili u 14. st. U okolini su brojni i bogati rudnici
ugljena. Osim velikoga broja željezničkih pruga i cesta,
koje B. vežu s Manchesterom, Liverpoolom i drugim mje
stima, veže ga i plovni kanal s Manchesterom te olakšava
dopremanje sirovina i odvoz fabrikata. Uz industriju ra
zvila se i živa trgovina. B. ima 177.250 stan. (1931). J . R-ć.
BOLTRAFFIO (ili BELTRAFFIO), Giovanni Antonio,
- Milan 1467, t Milan 15. VI . 1516, talijanski slikar. Od
1482 do 1499 bio mu je u Milanu učitelj Leonardo da
Vinci, s kojim je i surađivao. Nije dakle čudo, da rana
njegova djela stoje pod utjecajem Leonardovim. Tako
na pr. slike Bogorodica s djetetom, sv. Sebastijanom i sv.
[vanom, koji preporučuje donatora Bassana da Ponte
(Budimpešta, Narodna galerija) i Bogorodica u Milanu
(muzej Poldi-Pezzoli). Otišavši iz Milana pomalo se oslo
bodio utjecaja Leonardova. Na dalji rad B-a znatno utječe
njegov prijatelj pjesnik Girolamo Cosio, kojega je šest
puta portretirao (slike u Chatsworthu, Petrogradu, Londo
nu, Detroitu, Milanu i Parizu). Cosio je naručio kod B-a
jednu t. zvo »sacra conversazione<<: Bogorodicu s djete
tom, sv . Ivanom i sv. Sebastijanom i portretima Girolama
Gosia i njegova oca (t. zvo Bogorodica porodice Gosio u
pariskom Louvreu). Ova je slika važna za dalji razvoj
majstorov, jer se na njoj javljaju utjecaji Antonella da
Messina i flamanskih slikara. Druge se važnije slike maj
storove nalaze u galeriji Lochis u Bergamu (Bogorodica),
Nacionalnoj galeriji u Londonu (Bogorodica, Narcis),
Berlinu, Kaiser-Friedrich-Museum (Bogorodica i Sv. Barbara),
Cambridgeu Mass. ,
Firenci (Uffizi), New-Yorku, Fila
delfiji, Rimu (freska u crkvi S. Onofrio) i Beču (galerija
Czernin). U najnovije je vrijeme A. de Hevessy iznio
hipotezu, da je B. naslikao i glasovitu sliku La belle Fer
ronniere (Louvre), koja se pripisuje Leonardu. Dok B.
na svojim ranim slikama najčešće prikazuje idealni tip
žene na način Leonardov, priklanja se kasnije sve više
realizmu i slika najvećim dijelom portrete izvedene širo
kim kistom i zasićenim bojama. B. je izveo i nekoliko
izvanrednih crteža.
LIT.: A. Venturi, Sloria dell' arie italiana, VII. 4 .,
Milan 1915; W.
Suida, Leonardo und sein Kreis. Berlin 1929; A. de Hevessy. Boltraffio
(Pantheon XVIII.), Miinchen 1936,
A. Seh.
BOLTZMANN, Ludwig *
Beč 1844, t Duino kod Go
rice 1906, njemački fizičar, je
dan od najznatnijih teoreti
čara. Bio je sveučilišni pro
fesor od 1869 i to u Grazu
dvaput, Miinchenu, Leipzigu i
tri put u Beču. Kao gorljivi
pristaša atomistike u doba,
kada se ta nauka u fizici sla
bije cijenila, osjećao se osa
mljen. Uz Maxwella i Clau
siusa bijaše najznatniji po
kretač kinetičke teorije pli
nova, Osnovni pojam nauke
o toplini entropiju povezao
je s pojmom vjerojatnosti bilo
koje razdiobe molekula i nji
hovih brzina, te je time uklo
nio jedinu zapreku mišljenju,
da je toplina gibanje molekula, Važnim je pokusima i
teoretskim radom podupro Maxwellovu nauku o elektri
citetu. Našao je teoretski dokaz Stefanovu zakonu i
odredio doseg toga zakona. Bio je to prvi znatni
