Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/53

BOLNIČKI BRODOVI - BOLOGNA

od neprijatelja, Ranjenici, bolesnici i brodolomci, koji pa­ daju u ruke druge strane, postaju zarobljenici. V. A . B.
BOLNINA je novčana svota, koja se u slučaju povrede tijela može tražiti kao odšteta za boli prouzročene tom povredom. Tko nekoga povrijedi u tijelu, plaća troškove za liječenje, nadoknađuje povrijeđenomu izmaklu zaslužbu kao i onu, koje će ovaj biti lišen unaprijed, ako postane za rad nesposoban, a osim toga, ako oštećenik zahtijeva, »valja da mu za pretrpljene bolove plati neku sumu prema okolnostima razviđenim« (§ 1325. Ogz.). Pretpostava toga zahtjeva je svakako povreda tijela (u širem smislu, u ko­ jem znači i povredu duševnoga zdravlja i integriteta). Po vladajućem mišljenju može se u slučaju takve povrede za­ htijevati »bolnina« ne samo za pretrpljene tjelesne (fizičke) boli, već i za duševnu bol (na pr. za žalost, koju trpi onaj, tko je uslijed tjelesne povrede oslijepio, ošepavio, izgubio ruku, ili za brigu zbog svoje budućnosti ili budućnosti svoje obitelji). Bolnina se može zahtijevati bez obzira na to, je li tjelesna povreda nanesena namjerno, većom ili manjom nepomnjom. Ona se načelno može zahtijevati i onda, kad po odredbi zakona odgovornost za štetu prouzročenu povre­ dom tijela ne pretpostavlja skrivljeno oštećenje. Koliko zakon ne određuje drukčije, dovoljno je, da postoji bilo koji od slučajeva, u kojima je netko obvezan nadoknaditi štetu prouzročenu povredom tijela. Tako se na pr. bolnina može tražiti i od onoga, tko odgovara za štetu, koju je prouzročio netko treći (slučajevi §§ 1315 i 1318 Ogz).
- Iznos svote, koja će se dati u ime bolnine, ima se od­ mjeriti prema »okolnostima razviđenim«. Tu se uzima u obzir napose vrst i težina tjelesne povrede, jakost i traja­ nje bolova, težina posljedica, veličina krivnje. Većinom se uzima, da se zahtjev glede bolnine može samo onda pre­ nositi ustupom i da samo onda prelazi na nasljednike ošte­ ćenoga, ako je on taj zahtjev već podigao pred sudom (tu­ žbom, prijavom u stečaju ili svojim pridruživanjem u ka­ znenom postupku), ili ako je o njem već sklopio s odgo­ vornom osobom ugovor. Neki međutim misle, da je za­ htjev prenosiv i nasljeđem, čim je povrijeđeni, makar i iz­ vansudbeno, bolninu od odgovorne osobe zatražio.
_{LIT.: Kalogjera, O bo/nini, Mjesečnik 1940. M. Pl.}
BOLNO OSJETLJIVE TOČKE ili Valleixove točke su vrlo osjetljiva mjesta na pritisak u toku oboljelih perifer­ nih živaca. Obično su ta mjesta za pojedini živac na tijelu tipična i stalna. Tako na pr. kod upale L grane trigerninusa na izlazu te grane ispod očnog luka, kod oboljenja živca ishiadikusa ispod koljena i na drugim mjestima. R. L-ć.
BOLOGNA, glavni grad u emilijskoj pokrajini istoga imena u Italiji sa 270.000 stan.; sjedište nadbiskupa 1 Je­ dnoga od najstarijih sveučilišta u Evropi. Lijep položaj na prijelazu iz Padske nizine preko Apenina prema Toskani i Rimu odredio mu je važnu zadaću u miru i ratu, u du­ hovnom i privrednom životu talijanskoga poluotoka. Ovaj u prošlosti utvrđeni grad, kojemu je jezgra »castrum Ro­ manum«, raskršće je glavnih cesta i željeznica Pariz-Milan, Berlin-Brenner i Beč-Mleci prema Firenci, Rimu i Brin­ disiju, a ujedno je središte za veleobrt svile i mesne robe te tržište prirodnim proizvodima u najplodnijem dijelu Italije. Između 77 crkava ističe se golema i nedovršena bazilika sv. Petronija u gotskom slogu iz 14. i 15. st. (s Cas­ sinijevim meridijanom od 1653), crkva sv. Dominika iz 15. st. sa svečevim grobom, sv. Stjepana s umjetničkim trago­ vima svih vjekova od romanike do renesanse i dr. a od ostalih građevina čuveni su kosi tornjevi Garisenda' i Asi­ nelli iz 12. st., palača općine (del Comune) iz 13. st. i del Podesta iz 15. st., p a la č a Bevilacqua, Foro dei Mercanti, »teatro anatornico«, gradski muzej, koji se ubraja među najbogatije u ovoj zemlji umjetnina, i t. d.
Prvo naselje, zvano Felsina, potječe od Etruščana. U sre­ dini 4. st. pr. Kr. osvojiše ga i naseliše Kelti ili Gali, koji