Stranica:Hrvatska enciklopedija sv III 01-100.djvu/49

Izvor: Wikizvor
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova stranica nije ispravljena


BOLNICE

zakonima popraviti stanje bolnica, kad se i liječništvo razvilo do velike visine.
Mnoge su b. tako postale znamenita rasadišta znanosti, Ddn. odgoja mladoga liječničkog naraštaja, t . j. jezgra medicinskih fakulteta. Neke su b. u povijesti medicine odigrale najveće uloge, kao na pr. bolnica u Palermu, u Montpellieru iz 1195, Hotel-Dieu u Parizu, Charite u Berlinu, podignuta od Friedricha 1., Allgemeines Kranken­ haus, koji je u Beču 1784 podigao Josip II. i t. d.
Prva vojna b. osnovana je na savjet kardinala Richelieua za vrijeme opsade grada Casale.
B. u Hrvatskoj. Najstarija je b. u hrvatskim krajevima templarskoga reda iz 1186 u Sv. Petru na Bojištu kod Nina. G. 1347 osnovana je i sagrađena b. u Dubrovniku. Zgrada se nalazila s južne strane ženskoga samostana sv. Klare (danas mjesno vojno zapovjedništvo). B . se zvala hospitale ma­ gnum, a najzad Domus Christi. Bila je, kao i drugi hospitali Dnoga doba, više sklonište za starce nego li b. Uz nju osnovana je 1420 ljekarna pod imenom Domus Christi, koja još i danas postoJi. Ovaj je veliki hospital zaključkom senata od 26. II. 1540 pretvoren u pravu javnu b. i valjda prenesen u novu zgradu ili mu je njegova znatno po­ većana i uređena. Istom 1888 dobiva Dubrovnik novu bolničku zgradu na Boninovu, dok je stara pretvorena u ubožište.
Hospitali ubo­ žnice javljaju se po svim većim mje­ stima po Primorju tokom srednjega vijeka. U Zadru je bilo prije 19. st. nekih desetak ho spitala, među koji­ ma jednomu vodi trag čak u g. 559; Dd njega je kasnije postala vojnička, a 1904 građanska bol nica.
G. 1357 spominje se prvi hDspital u Zagrebu, a kasnije ih je bilo i više, povremeno čak i četiri. - U kasnije vrijeme poznati su hospitali za posebne bolesti, na pr. leprozorij u Zagrebu, Oborovu, Čazmi, Dubrovniku, Trogiru, Kotoru, Stonu i II Konavlima. U Dubrovniku su bila dva, jedan iz 1320 na Pilama, a drugi iz 1463 na Pločama. Trogirski je bio na otoku Čiovu (Bua), a potječe iz 1372. Kotorski je iz 1435 i jedini nosi pravi naslov "Hospitale sancti Lazari sive leprosorum«.
Posebna je bila i bolnica protiv bolesti "škrljevo«, pro­ zvane po mjestu Škrlj evu. U njegovu se okolišu koncem 18. st. sve do nedavno javljao, a po cijelom Hrvatskom primorju rasprostranio endemički sifilis. B . je bila ustro­ jena u frankopanskom gradu u Kraljevici 1816 i radila do 1878.
U Zagrebu je Zakladna bolnica ili Bolnica milosrdne braće osnovana 1791, pošto je Zagreb poharala epidemija influence i pošto je iz Beča došao prijedlog, da se po uzoru pariskoga Hotel-Dieu, odnosno po uzoru na novu bečku opću bolnicu, sagrađenu po želji cara Josipa II., sagrade slične bolnice "po svoj provinciji«. Na Griču, Kaptolu i u Vlaškoj ulici postojale su neke bolnice, kseno­ dohiji, azili za starce ili ubožnice, svaki sa svojom za ­ kladom. Grička se b. nalazila u Dugoj ulici, dok je u Kožarskoj ulici bila još neka ubožnica. Osim toga posto­ jala je kaptolska i biskupska b. kao i neke manje. Osim tih zaklada postojala je zaklada građanina StiIlera. Sve su ove zaklade sabrane za gradnju nove bolnice. Zidanje je započelo 1794, ali je moglo biti dovršeno istom potporom biskupa Maksimilijana Vrhovca 1800. Kako je to bilo doba napoleonskih ratova, postala je zgrada najprije vojnom bol ­ nicom. Istom 1803, na zauzimanje županije, mogla se zgrada upotrijebiti za liječenje građana. Bolnica je otvorena 23. VIII. 1804 za 32 bolesnika, a uprava je dana milosrdnoj braći iz Bratislave. Ova su obavljala dužnosti i ljekarnika i kirurga. B. brzo dođe na dobar glas, a 21. I. 1811 pokuša ovdje Rudolf Lamprecht (v.) , za onda magistar primalj­ se zgrada nalazila na Jelačićevu trgu, pa kako se našla u stva i kirurgije, osnovati privatnu kiruršku školu. Bolnička sredini grada, bila je g. 1930 porušena, a sama b. smještena u drugu zgradu. Sada se dovršava za nju suvremena zgrada na Rebru.
Drugu b. u Zagrebu, Bolnicu sestara milosrdnica, osnovao je kardinal Haulik 1841. Sazidao je za nju zgradu današnjega samostana u Frankopanskoj ulici. B. je počela s radom l. I . 1846 sa 12 kreveta. Bila je povjerena sestrama sv. Vinka Paulskoga, koje su došle iz Tirola. B . je bila dosta dugo u sklopu samostana. Kasnije je za nju sagrađena zgrada u Ilici br. 83, a danas je u velikim gradskoj cesti.
Za haranja kolere g. 1853 dobio je nicu, t. zvo "Zemaljsku bolnicu«, koJ'1. zgradama na Vino­ Zagreb i treću bol­ je građena 1856-60 na trošak zemalj­ ske vlade za 200 kreveta. Kad j e bila gotova, nij e bilo bo­ lesnika. N eko su je vrijeme držale sestre milosrdnice. Zatim je u nju smještena realka, 1864 držala se u njoj Prva hrvatska izložba, 1868-82 bila je iznajmljena državi za tvornicu duhana, god. 1882 predana je za gla ­ vnu zgradu dana­ šnjega sveučilišta, a "Državna bolnica«  osnovana je 1941 u zgradi gradske ubožnice i orto­ pedske bolnice na Sv. Duhu razvivši se iz privremeno ondje smještene 'Zakladne bolnice".
Osim ovih spo­ minju se već od kraja 18. st. bolnica u Zemunu (1775); Požegi (1779), koja je bila poslije zatvorena, pa opet (1836) ponovno otvo­ rena, a 1936 obnovljena; SpHtu (1794); Martinšćici (1835), kaja je služila za karantenu riječkoj luci; Varaždinu (1839), kasnije obnovljena 1898; Karlovcu, koju je sazidao dobrotvor Šebetić 1844; Novoj Gradiški (1848); Vinkov­ cima (1852); Stenjevcu (umobolnica, danas Vrapče, 1873); Osijeku, sazidana zakladom Hutter-Kohloffer-Monsbergo­ vom (1874); Ogulinu i Petrinji (1860); Koprivnici i Bjelo-